Krajem 2012. stupile su na snagu izmjene više zakona koje su omogućile osnivanje poduzeća po jednostavnijem i znatno jeftinijem postupku, te uz temelljni kapital od samo 10 kn. Koje su prednosti, a koja ograničenja? Koja je razlika u odnosu na d.o.o.? Manji troškovi osnivanja te manje novca za temeljni kapital, svakako su primamljive prednosti za svakog novog poduzetnika.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili skraćeno j.d.o.o. može se osnovati sa uplatom od svega 10,00 kuna temeljnog kapitala. U usporedbi sa osnivanjem klasičnog d.o.o. to je uistinu povoljnije i svatko tko razmišlja o ovom obliku poslovanja neće dvoumiti oko odluke. Uz 10kn, treba još platiti :
- troškove javnog bilježnika,
- sudske pristojbe
- oglas u Narodnim novinama što ukupno iznosi
= 807,50 kuna.
Kako j.d.o.o. postaje d.o.o.?
J.d.o.o. mora u jednom trenutku postati klasični d.o.o. odnosno društvo s ograničenom odgovornošću. Za ovu transformaciju nema roka, on ovisi od društva do društva. U onom trenutku kada vaš j.d.o.o. počne ostvarivati dobit, morati ćete jednu četvrtinu te dobiti na kraju financijske godine izdvajati u posebne zakonske rezerve. Drugim riječima, tom se dobiti ne može slobodno raspolagati kao što se to moglo u klasičnom d.o.o.-u. Nakon što iznos zakonskih rezervi dosegne vrijednost od 20.000 kuna, j.d.o.o. po sili zakona postaje d.o.o.
Potrebno je izmijeniti osnivački akt (društveni ugovor ili izjavu o osnivanju) na način da promijenite iznos temeljnog kapitala. Ukoliko j.d.o.o. ima više suosnivača mijenja se i visina njihovih udjela. Svu tu dokumentaciju treba ovjeriti kod javnog bilježnika i predati zahtjev za promjenu na sudskom registru nadležnog Trgovačkog suda.
Troškovi prelaska iz j.d.o.o. u d.o.o.?
Troškovi su isti kao kod povećanja temeljnog kapitala u društvu s ograničenom odgovornošću.
Da li društvo automatski prelazi na d.o.o. kada na računu ima više od 20.000 kuna?
Temeljni kapital ne treba miješati sa stanjem na transakcijskom računu. Poveća li društvo odlukom članova društva temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala 20.000,00 kn, na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima.
Koliko traje i košta likvidacija j.d.o.o.-a?
Za prestanak društva potrebna je odluka članova društva. Na likvidaciju j.d.o.o. primjenjuju se iste odredbe kao i za likvidaciju klasičnog d.o.o. (članak 472. Zakona o trgovačkim društvima – ZTD-a).
Može li se osnovati j.d.o.o. bez ijednog zaposlenog kao u slučaju d.o.o. te mogu li ja kao zaposlena osoba mogu osnovati tvrtku j.d.o.o?
Za osnivanje j.d.o.o. nema zapreka ako je osoba u radnom odnosu. Znači slučaj je isti kao i s d.o.o.
Zatvaranje J.D.O.O.-a
Zatvaranje j.d.o.o. odvija se na isti način i pod istim uvjetima kao i zatvaranje d.o.o., načini prestanka propisani su člankom 466. ZTD-a.
Da li je moguće osnovati j.d.o.o. s temeljnim kapitalom koji je veći od 20.000 kn ?
Nije moguće osnovati j.d.o.o. s temeljnim kapitalom koji iznosi 20.000,00 kn ili više. Takav iznos potreban je za osnivanje d.o.o.Temeljni kapital se može povećati i novim uplatama sukladno članku 457. ZTD-a.
Koliko Uprava društva može imati članova. Kakav je postupak povećanja članova uprave?
Nije moguće povećati broj članova uprave, društvo može imati samo jednog člana uprave
Ograničenja
- da takvo društvo mogu osnovati samo tri člana, (da podsjetimo, članovi društva su njegovi osnivači, ono što se u svakodnevnom govoru naziva vlasnicima) i
- da j.d.o.o. može imati samo jednog direktora, dakle jedna će osoba odgovarati za poslovanje takvoga društva.
- društvo je obvezno svake godine četvrtinu dobiti odvajati u rezerve. Kada se dosegne iznos od 20.000 kn, što je minimalni kapital za d.o.o., u rezerve se više ne mora izdvajati, ali društvo će i dalje biti jednostavno, sve dok se pri trgovačkom sudu ne upiše povećanje temeljnog kapitala.
