Do gubitka svijesti mogu dovesti mnoge bolesti i stanja od kojih su neka bezazlena (npr. prolazni pad tlaka), a neka vrlo teška (npr. zastoj srca). Dubina besvjesnog stanja može biti različita i može se mijenjati kod istog bolesnika.
Ako naiđete na čovjeka koji nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo, lagano ga protresite za ramena i uputite mu nekoliko pitanja, npr: Što se dogodilo? Čujete li me? Kako se zovete?. Kod plićih gubitaka svijesti onesviješteni može pomicati pojedine dijelove tijela ili povraćati. Ako nema nikakve reakcije, osoba je u stanju najdubljeg gubitka svijesti (koma).
Postupak:
- Pozovite liječničku pomoć, ili ako je moguće, pošaljite nekoga da to učini da ne gubite vrijeme.
- Provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite postupak oživljavanja.
- Ako onesviješteni diše, okrenite ga u bočni položaj. Povremeno provjeravajte disanje.
- Pokrijte onesviještenog da spriječite pothlađivanje.
- Onesviješteni se smije transportirati samo u ležećem (bočnom) položaju.
- NE pokušavajte onesviještenome davati hranu ili piće.
- NE ostavljajte onesviještenog bez nadzora.
Bočni položaj
U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni mišići omlohave. Ako onesviješteni leži na lenima, dolazi do spuštanja donje čeljusti i jezika koji može zatvoriti dišni put. Moguće je i gušenje vlastitim povraćenim sadržajem. Stoga onesviješteni mora ležati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Time se osigurava prohodnost dišnog puta jer se jezik odmiče od stražnje stijenke ždrijela i omogućava se istjecanje sline, krvi i povraćenog sadržaja iz usta.
