Mlada zdrava osoba može izgubiti i čitavu trećinu ukupne količine svoje krvi, ali će, unatoč tomu, preživjeti. Mlada zdrava osoba može izgubiti i čitavu trećinu ukupne količine svoje krvi, ali će, unatoč tomu, preživjeti.
Neprekidno krvarenje ili gubitak krvi kad smo bolesni može biti vrlo opasno.Priroda nas je zaštitila od ove opasnosti time što je krv obdarila sposobnošću da se zgrušava. Ali, ako bi zgrušavanje nastalo u samom sustavu krvotoka, to bi moglo biti isto toliko opasno. Kada se krv ulije u vrlo glatku ili podmazanu staklenu posudu, ona se neće zgrušati! Ako u krv uronite stakleni štapić, ona se opet neće zgrušati. Ali, kad biste uzeli drveni štapić, počelo bi zgrušavanje. Prema tome, izgleda da je potrebna neravna površina ili povreda krvnih sudova da bi započeo proces zgrušavanja krvi.
Zgrušavanje krvi (koagulacija) je proces koji se odvija nakon ozljede krvnih žila, tada dolazi do stvaranja krvnog ugruška (tromba), čepa koji zatvara krvnu žilu. Kada se povrede manje krvne žile taj proces normalno desetak minuta. U tom procesu sudjeluje okolno mišićno tkivo, oštećena krvna žila, krvne pločice (trombociti) i više od 20 različitih proteina, poznatih kao čimbenici zgrušavanja krvi (faktori koagulacije).
Najprije se u krvi pojavljuje vrlo fini konci jedne tvari koja se zove fibrin. Ti se konci pružaju u svim pravcima i stvaraju jednu vrstu mreže. Oni hvataju sva krvna zrnca, baš kao što se u paukovu mrežu hvataju insekti. Na tom se mjestu krv prestaje kretati i pretvara se u neku vrstu jezerca s ustajalim krvnim zrncima.Fibrinski konci su čvrsti i vrlo elastični te drže krvna zrnca spojena u ugrušak. Ugrušak krvi je čep koji priroda stvara da bi nas zaštitila od gubitka krvi. Vrijeme zgrušavanja krvi nije isto kod svih ljudi. Ima ljudi čija se krv zgrušava veoma sporo ili se uopće ne zgrušava. Ovo se oboljenje naziva hemofilija.
