Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Istraživanje otkriva zašto čimpanze napadaju ljude

Znanstvenici s Kyoto University, Japan, koji su proučavali čimpanze u Gvineji, objavili su istraživanje koje otkriva zašto primati napadaju ljude i koje se preventivne mjere mogu poduzeti.

Istraživanje, objavljeno u posebnom broju časopisa American Journal of Primatology, sugerira da se rijetki napadi primata na ljude mogu povećati razmjerno s povećanjem pretvaranja divljih staništa u poljoprivredna zemljišta.

Tim je bio smješten u selu Bossou na jugoistoku Gvineje, zapadna Afrika, gdje ljudi i čimpanze koegzistiraju na području doma primata raspona od 15 km2, koje je fragmentirano poljima, cestama za farme i putovima. Za razliku od većine drugih mjesta u Africi, lokalno stanovništvo u Bossou ima jaka vjerovanja o čimpanzama koja su rezultirala njihovom stalnom zaštitom tijekom godina. Čimpanze u Bossou proučavao je istraživački tim s Kyoto University od 1976. godine, a sustavni podaci o napadima majmuna na ljude skupljani su od 1995. godine, no vjeruje se da su se napadi u Bossou pojavili i prije prisutnosti istraživača.

Tim je istražio jedanaest napada, proveo intervjue sa žrtvama i otkrio da su se neke, iako su obitelji napadnutih žrtava bile ljute i bojale se čimpanzi nakon napada, oslanjale na svoja tradicionalna vjerovanja kako bi objasnile zašto se čimpanze poštuju, štite i zašto im ne mogu nauditi, čak i kada dođe do napada. Nadalje, napadi su se pojavili tijekom razdoblja koje se podudara s nedostatkom hrane u divljini, povećanih razina žetve uroda i razdoblja kultiviranja.

Tim je zaključio da je očuvanje staništa primata ključno za sprečavanje izvora na kojima se temelje napadi primata na ljude. Oni su također i razmotrili mjere koje bi mještani mogli poduzeti, uključujući i uklanjanje određenih voćki koje mogu privući čimpanze ili održavanje bilo koje hrane koja se transportira daleko od očiju. “U principu, ljudi bi trebali zadržati prisebnost, pokušati ne vrištati i izbjegavati bježanje ili raspršavanje, posebice unutar grupa”, rekla je dr. Kimberley Hockings s New University u Lisabonu, Portugal, sugost urednik tog posebnog izdanja časopisa. “U selu preporučamo da djeca ne ostaju sama u blizini granice šume.” Ovo istraživanje je objavljeno kao dio posebnog izdanja pitanja o etnoprimatologiji, disciplini koja nastoji shvatiti odnos između ljudi i primata iz ekoloških, socijalnih i kulturnih perspektiva.

“Odnos između ljudi i čovjekolikih primata u svijetu vrlo je složen. Divlje životinje globalno napadaju stotine ljudi svake godine i dok većina čovjekolikih primata ima strah od ljudi, određene vrste, kao što su čimpanze i pavijani imaju veću tendenciju za napad”, rekla je dr. Hockings. “Ljudi su dugo izrabljivali čovjekolike primate, naše najbliže žive rođake, za hranu, tradicionalnu medicinu, čak i za kućne ljubimce. Ipak, u nekim društvima čovjekoliki primati su cijenjeni kao božanska bića. U Bossou mještani smatraju čimpanze svetom totem životinjom.” Istraživanje o napadima čovjekolikih primata primjer je kako ljudska ekologija i ponašanje mogu utjecati i biti pod utjecajem ekologije i ponašanja primata. Za naselja, granični teritoriji primata blizu usjeva i strah od napada primata mogu utjecati na egzistenciju ljudi. S druge strane, ljudsko mijenjanje krajolika za poljodjelstvo, lov, vjerska uvjerenja, pa čak i držanje ljubimaca može utjecati na ponašanje i ekologiju primata.

“Vjerujemo da će interakcija između ljudi i čovjekolikih primata biti jedno od najvažnijih područja primatologijskih istraživanja u 21. stoljeću”, zaključila je Hockings. “Diljem Azije, Amerike i Afrike ne možemo zanemariti da ljudi i drugi primati sve više dolaze u dodir, kompeticiju i sukob. Na primjer, povećanje uništavanja šuma rezultira smanjenjem staništa čovjekolikih primata, što znači prostorno i ekološko preklapanje između čovjeka i naše najbliže rodbine. Vjerujemo da će nam etnoprimatologija pružiti oruđe za razumijevanje tih interakcija.”

Izvor: Wiley-Blackwell

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Kriza srednjih godina „pokosi“ milijune ljudi svake godine, najčešće bacivši ih u depresiju, tjerajući ih da propituju život i, naravno, nagoneći ih da kupuju...

Biljke i životinje

Kako se čovjek nosi s drugim inteligentnim bićima? Mi ljudi imamo sposobnost učenja, razmišljanja i rješavanja problema. Mi smo samosvjesni, a također smo svjesni...

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Evolucija

Nova studija objašnjava zašto majmuni imaju lica različitih boja i karakteristika. Majmuni starog svijeta (Europa, Azija i Afrika) koji žive u većim grupama imaju...