Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Jesmo li po prirodi dobri ili loši?

Jesu li ljudi dobri ili loši, pitanje je kojem se uvijek iznova vraćamo, a jedan od načina koji nam može pomoći da dođemo do odgovora jest pomno promatranje ponašanja kod male djece.

Čovječanstvo oduvijek pokušava pronaći odgovor na pitanje jesu li ljudi, načelno govoreći, dobri ili loši. Tisućama godina mislioci se pitaju imaju li ljudi u osnovi dobru narav koja je narušena zbog utjecaja društva ili smo loši, ali se kontroliramo zbog restrikcija koje nam nameće društvo u kojem živimo. Psihologija je došla do nekih saznanja koja bi nam mogla pomoći da se približimo odgovoru.

Jesu li ljudi dobri ili loši, pitanje je kojem se uvijek iznova vraćamo, a jedan od načina koji nam može pomoći da dođemo do odgovora jest pomno promatranje ponašanja kod male djece.

Jesu li ljudi dobri ili loši, pitanje je kojem se uvijek iznova vraćamo, a jedan od načina koji nam može pomoći da dođemo do odgovora jest pomno promatranje ponašanja kod male djece.

Jedan od načina na koji možemo propitivati naše fundamentalne karakteristike je promatranje beba. Umovi male djece pružaju nam fantastičan uvid u ljudsku narav. Sasvim mala djeca su pod minimalnim utjecajem kulturnog okruženja. Još nisu stekla prijatelje, nikad nisu bila u školi i nisu pročitala nijednu knjigu. Još uvijek nisu u stanju kontrolirati svoje osjećaje, a kamoli ih izraziti riječima, stoga njihovi umovi predstavljaju najviši stupanj nevinosti kojeg čovjek uopće može doseći.

Problem je jedino u tome što nas nedostatak govornog izražavanja može zavarati u procjenjivanju njihovog mišljenja. Kod istraživanja obično zamolimo ljude za sudjelovanje, dajemo im uputstva ili tražimo odgovore na određena pitanja što u oba slučaja podrazumijeva upotrebu jezika. Rad sa malom djecom može biti simpatičan, ali ona nisu u stanju biti poslušna. Što znatiželjan psiholog može napraviti?

Na sreću, govor nije uvijek potreban ako želimo izraziti svoje mišljenje. Bebe će posezati za stvarima koje vole i žele i duže će zadržati pažnju na onome što ih iznenađuje. Domišljati eksperimenti provedeni na sveučilištu Yale koristili su se upravo ovim kako bi zavirili u dječje umove. Rezultati do kojih su došli ukazuju na to da ljudi i u najranijoj dobi pokazuju osjećaj za dobro i zlo i instinktivno odabiru dobro.

Na koji način su znanstvenici došli do takvih rezultata? S obzirom na to da bebe ne mogu dugo zadržati pažnju, eksperimenti su morali biti kraći i zabavniji nego što je to većina psiholoških eksperimenata. To je u osnovi bilo nalik lutkarskoj predstavi ; postavljena je neka vrsta scene koja je predstavljala svijetlo zeleno brdo sa likovima jarkih boja izrezanim u obliku trokuta, kruga i kvadrata i sa improviziranim očima. Izveden je kratki igrokaz u kojem se jedan od likova mučio pokušavajući se popeti na brdo i pri tom ponovo padao natrag. U sljedećoj fazi uključena su preostala dva lika od kojih je jedan pomagao penjaču gurajući ga odostraga, dok ga je drugi ometao gurajući ga nazad.

Ovdje se sa psihološkog gledišta događa nešto nevjerojatno. Svi ljudi su u stanju interpretirati radnju ovog igrokaza iako su lutke samo oblici koji ne iskazuju ljudske emocije niti proizvode ljudske glasove. Oni se samo kreću, ali svatko u ovom kretanju prepoznaje smisao i karakteristike likova. Ali ono što se zatim događalo daje nam dublji uvid u ljudsku prirodu.

Nakon igrokaza bebama su ponuđene dvije “lutke”-oblik koji je u igrokazu predstavljao pomagača i onaj koji je pravio probleme. Ispostavilo se da bebe mahom izabiru oblik koji je predstavljao pomagača što bi moglo značiti da bebe nisu vidjele samo nasumično kretanje nego su shvatile da jedan od likova želi pomoći dok je drugi problematičan.

Kako bi potvrdili ove rezultate proveden je još jedan eksperiment u kojem su likovi u igrokazu imali izbor: pridružiti se liku koji je predstavljao pomagača ili onom koji ga je gurao prema dolje. Mjereno je vrijeme koje bebe provedu promatrajući oba scenarija kako bi se procijenio njihov stav. Znatno više vremena bebe su zadržavale pogled dok se penjač približavao onom obliku koji mu je pravio probleme, nego dok se kretao prema obliku koji je predstavljao pomagača. Ono što bi i nama bilo prirodno je da penjač krene prema obliku koji mu je pomagao, a očito je da je to ishod koji su očekivale i bebe. Njihovo zadržavanje pažnje na obrnutom scenariju očito je bilo odraz njihovog iznenađenja, kao što bi se i sami iznenadili kad bi vidjeli da se neko srdačno grli sa osobom koja ga je netom prije gurala i odmagala mu. Ovo istraživanje ukazuje na to da mozak bebe i prije nego je došao u doticaj sa kulturom već ima određenu predodžbu o tome kako bi se ljudi trebali ponašati.

Ne samo da su bebe u stanju prepoznati motivaciju pokretnih likova već pokazuju veću sklonost ka likovima koji pomažu od onih koji nastoje odmoći.

Ovaj eksperiment ne predstavlja konačno rasvjetljivanje ljudske prirode. Cinici bi mogli reći da on samo pokazuje da su bebe motivirane svojim interesom i da očekuju da se i drugi ponašaju na isti način. On ipak ukazuje na to da je prirodno da se razvoj naše svijesti temelji na sposobnosti osmišljavanja našeg svijeta na principu motivacije, što je čvrsto povezano sa našim fundamentalnim instinktom zbog kojeg smo skloni onome u čemu prepoznajemo prijateljske namjere, a neskloni onome u čemu vidimo zlonamjernost. A upravo to su temelji na kojima odrasle osobe grade svoju moralnost.

Izvor: BBC

42 komentara

42 Comments

  1. Tomislav Vukasović

    18 travnja, 2013 u 6:31 pm

    losi

  2. Samo Tiija

    18 travnja, 2013 u 6:32 pm

    sve po potrebi ,kako se namisti u taj cas …

  3. Viktor Fekete

    18 travnja, 2013 u 6:33 pm

    Rak na koži Zemlje

  4. Toni Matošin

    18 travnja, 2013 u 6:34 pm

    Osnova je dobra, nadomjesci su dobri ili loši.

  5. Nikolina Ninic

    18 travnja, 2013 u 6:35 pm

    Ovo je pitanje za milijun kuna!

  6. Lions Heart

    18 travnja, 2013 u 6:36 pm

    Loša rečenica. Prvo izdefinirati što znači ´po prirodi´.

  7. Anselmo Softić

    18 travnja, 2013 u 6:37 pm

    I dobri i loši smo..

  8. Sandra Veic Sukreski

    18 travnja, 2013 u 6:37 pm

    Igor Jakovlić

  9. Anselmo Softić

    18 travnja, 2013 u 6:37 pm

    Netko više netko manje..

  10. Ana Bielen

    18 travnja, 2013 u 6:37 pm

    i što znači “dobar” i što znači “loš”

  11. Igor Jakovlić

    18 travnja, 2013 u 6:38 pm

    ?:-)

  12. Sandra Veic Sukreski

    18 travnja, 2013 u 6:38 pm

    procitaj 🙂

  13. Jasna Benčić

    18 travnja, 2013 u 6:39 pm

    vratite se malo natrag tako da pročitate Pedagogiju I i II pa ćete vidjeti mitove o tome ili da bolje napišem uvjerenja o tome koja su ljudi imali o podjeli na dobre/loše i ponašanje u skladu s time…

  14. Igor Jakovlić

    18 travnja, 2013 u 6:41 pm

    napisi..

  15. Drugarica Allma

    18 travnja, 2013 u 6:41 pm

    odgajam se da budemo dobri valjda..ili da to održimo…sad sam zbunjena 😛

  16. Zeljko Gti Swift

    18 travnja, 2013 u 6:41 pm

    dobar loš zao.:)

  17. Mario Štrok

    18 travnja, 2013 u 6:43 pm

    Nitko se ne rađa zao. To postaje kako odrasta u ovom bolesnom društvu.

  18. Thomas Jefferson-Croatia

    18 travnja, 2013 u 6:43 pm

    ja dobar kao O:-) 😛

  19. Jelena Buble

    18 travnja, 2013 u 6:45 pm

    Zatvor Stanford – čuvari i zatvorenici i Milgramov eksperiment – poslušnost, eto samo na te dvi stvari trebate bacit oko. ljudi postaju gori od bestija kad smatraju da imaju odredjenu moc u rukama.

  20. Žuna Neopserval

    18 travnja, 2013 u 6:45 pm

    samo Hobbes buraz!

  21. Edvin Begic

    18 travnja, 2013 u 6:47 pm

    dobar i lud su ko braca, danas je bolje biti los al ne u krevetu..

  22. Jasmina Šižgorić

    18 travnja, 2013 u 6:48 pm

    Ima onih koji se rađaju zli. A ima i onih koji unatoč svim zlima ovog svijeta kojima su izloženi ostaju dobri.

  23. Jurica Đurinski

    18 travnja, 2013 u 6:56 pm

    Dajte vise popravite da se jebeno može normalno citata na mobitelu!!!

  24. Vedran Štruklec

    18 travnja, 2013 u 7:02 pm

    bolje je da istrazuju zasto su ljudi glupi?

  25. Marko Marina

    18 travnja, 2013 u 7:03 pm

    Tko god misli da su ljudi po prirodi dobri, i da ih samo treba pustit i bit će super, nikad nije posjetio dječje igralište 😀 . Jer šta se dogodi kad se četvorica petogodišnjaka (koji su se već otprije upoznali) igraju, a dođe novi klinac kojeg ne znaju. Dal ova 4 kažu : “Oooo novo dijete, zagrlimo ga i podijelimo s njim naše igrače, jer i on je dijete”. Normalno da ne haha…Bude nešto tipa : Navalimo na novog klinca, njega ne znamo 😀

  26. Valentino Klarić

    18 travnja, 2013 u 7:14 pm

    Luka Labrović imaš pravo puno toga se vrti oko psihologije 😉

  27. Michel Bartolic

    18 travnja, 2013 u 7:15 pm

    Mislim da ovisi od gena mame i tate ako je pravi

  28. Alen Štimac

    18 travnja, 2013 u 7:33 pm

    Po prirodi smo otpisani……

  29. Josip Jole Ljevar

    18 travnja, 2013 u 7:39 pm

    http://www.youtube.com/watch?v=MLhn9tc8Dvo
    Možda je Sergio Leone bio na tragu…
    Po naravi:možda individualno.

  30. Timotenko Svemirkovic

    18 travnja, 2013 u 7:54 pm

    dobar = uklet

  31. Aleksandra Novogradec

    18 travnja, 2013 u 7:55 pm

    @Mario Strok ako se nitko ne radja zao, kako je onda uopce doslo do bolesnog, pokvarenog drustva?

  32. Mario Miletić

    18 travnja, 2013 u 8:11 pm

    Obzirom da su ljudi po prirodi lijena stvorenja onda mozemo tvrditi i da su dobra. Jer za zlo treba upotrijebiti mozak i razmisliti kako. A to nam je preveliki napor !

  33. Vjera Turk

    18 travnja, 2013 u 8:12 pm

    A baš su morali sliku malog gingera staviti uz tu temu!

  34. Robert Tomic

    18 travnja, 2013 u 8:29 pm

    Zavisi kak te roditelji odgoje….krive drine se teško ispravljaju

  35. Vesna Lokar

    18 travnja, 2013 u 10:03 pm

    “Ovo istraživanje ukazuje na to da mozak bebe i prije nego je došao u doticaj sa kulturom već ima određenu predodžbu o tome kako bi se ljudi trebali ponašati.” Znanost je dokazala da imamo urođeni nagon za raspoznavanje dobra i zla …ma divno, iako smo to već znali. Zaista se rađamo dobri, ali društveni utjecaj, životne okolnosti i ljudski pristup narušavaju taj sklad.

  36. Nikola Rošić

    18 travnja, 2013 u 10:04 pm

    Dobri ljudi rade dobre stvari,losi ljudi rade lose stvari.Samo religija moze natjerat dobrog covjeka da radi lose stvari-George Carlin

  37. Grizli Man

    19 travnja, 2013 u 6:11 am

    ljudi su dobri kada im je dobro!

  38. Tito Kleopatra

    19 travnja, 2013 u 7:33 am

    ljudi su po prirodi agresivni… to može biti i dobro i loše.. kako se usmjeri 🙂

  39. Kresimir Vuljak

    20 travnja, 2013 u 9:53 am

    A što je sa genetikom i genetičkim kodom? A jednom sam pročitao članak ruskog kriminalista koji je analilzirao otiske prstiju. Prema tim analizama, samo osobe koje su imale otiske kružnih linija su bile dobre osobe, tj. osobe koje nikad nisu počinile kazneno djelo. Dok recimo, ima i osoba koja su čista suprotnost i njih se smatra rođenim zločincima, jer su i de facto te osobe bile i po nekoliko puta kazneno kažnjavane i bile u zatvoru zbog svojih nedjela.

  40. Vesna Lokar

    20 travnja, 2013 u 1:21 pm

    Genetikom je ustanovljeno da postoje 2 osnovne emocije i njihovo kretanje –LJUBAV i STRAH, iz kojih se dalje granaju sve ostale emocije. Strah ima dugačku i sporu frekvenciju vibracija, dok ljubav ima vrlo brzu i visoku frekvenciju, ali nije utvrđeno što na njihovo kretanje utječe, te u kojoj mjeri će jedna od tih emocija biti više izražena, bar ne u genetskom smislu. Svašta se može pročitati, postoje brojna istraživanja koja su međusobno kontradiktorna, treba se zapitati kolika je vjerodostojnost tog istraživanja o kojem pričaš. Zar stvarno vjeruješ u to da postoji genetska predispozicija koja nam određuje ponašanje? Iako postoje nepotpune indikacije, ipak još uvijek ne postoji konkretno dokazana poveznica genetičkog, biokemijskog ili hormonskog utjecaja na naše ponašanje, bar ne u većinskoj vjerojatnosti u odnosu na to koliko nas definiraju životne okolnosti.

  41. Alen Domijan

    20 travnja, 2013 u 6:01 pm

    rodis se …

  42. Darkan

    9 svibnja, 2013 u 2:18 pm

    dobar ili loš, sit ili gladan,zadovoljan/a ili nezadovoljan/a -svi ljudi pa i bebe su dobri i loši,možda postoje gradacije tj. percepcije drugih ljudi koliko smo dobri ili loši.kada se iz ljudskg postojanja makne borba za preživljvanje,puko preživljvanje,možemo postaviti filozofsko pitanje da li su ljudi dobri ili loši,ukupno gledano evolucijski po našu vrstu mi smo super dobri,ali izumrele vrste se ne bi složile da je ljudska vrsta po njih bila dobra.kada i bi ljudi po rođenju bili apsolutno dobri,naša vrsta bi odavno išćezla,jer onda ne bi nikome nanosili bol, ne bi postojao ego-JA- koji tjera bilo koji nagon da učini zlo da bi taj ja doživio nešto dobro,kasnije se višeJa iz interesa spajaju da bi učinili dobro za MI -nas,jer dolazi do spoznaje da JA ,ne može sam preživjeti.da li je loše kada lavovi odvoje od krda jednog bizona i pojedu ga da bi preživjeli,loše je po tog bizona,ali opet dobro za krdo jer su ostali preživjeli,po mom mišljenju ne postoje apsolutno loši ili zli ljudi,i za one koje smatramo da su dobri ćine netko zlo u ime tog dobra,ali i za one koje smatramo da su zli ćine netko dobro,barem za sebe i uži krug ljudi oko njih neko dobro.

    Jedino u nekom utopijskom društvu,možemo postaviti pitanje jel su bebe dobre ili loše,jer tada te bebe imaju istu startnu poziciju,i naravno sve bebe imaju u sebi isti genetski materijal i apsolutno isti pristup od prvog dana rođenja,jer ove bebe već imaju netko iskustvo koje nije isto za sve. pa po meni ovo istraživanje je nedorečeno,kada budu isti laboratorijski uvjeti za sve bebe,možda se dođe do odgovora jel prvi impuls i nagon ljudskog roda dobrota,ali to ne bi bilo dobro po te bebe, jer bi rasli kao bijeli miševi u laboratoriju.da bi saznali istinu ,morali bi biti loši prema tim bebama i kao uvijek kroz našu povijest bi prvo morali učinit nešto loše da bi mogli saznati nešto dobro.
    .dobar ili loš ne postoji samo sit ili gladan (doslovno ili materijalno i duhovno gledano)

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Bakterije i virusi

Rasadnici bakterija i gljivica

Društvene znanosti

Posvećujete li dovoljno vremena svojoj djeci? Odgovor na ovo pitanje pokušalo je dati britansko istraživanje koje je pokazalo da roditelji u prosjeku provedu samo...

Društvene znanosti

Više od polovice djece priznalo je da spava s mobilnim telefonima, prema godišnjem istraživanju korištenja moderne tehonlogije među mladima. Izvješće “Childwise report” otkrilo je...

Oboljenja i poremećaji

Neurodermatitis obično se razvije kod male djece, ali to ne znači da se ne može pojaviti i kod odraslih kasnije u životu. Oko 15...

Oglašavanje