Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biologija

Koje je najpovoljnije razdoblje za začeće

Foto: Shutterstock

Čini se kao neko praznovjerje priča da su bebe začete u određeno doba godine zdravije od onih začetih tijekom nekog drugog razdoblja. Međutim, znanstvenici su jednim istraživanjem zaista utvrdili da je ta bizarna priča zapravo istinita.

Već ranih 30-ih godina znanstvenici su zabilježili da su djeca rođena zimi mnogo sklonija zdravstvenim problemima tijekom života: sporije rastu, češće mentalno oboljevaju pa čak i ranije umiru. Među predloženim krivcima predlagani su bolesti, surove temperature i visoki nivo onečišćenja, te su svi oni povezani sa zimskim uvjetima kada su majke i fetusi najranjivi. Međutim, sveukupna slika bila je mnogo kompliciranija: majke koje nisu bile bjelkinje, neudane majke i one bez obrazovanja, rađale su djecu sa više zdravstvenih problema te s problemima u razvoju. Također su češće ostajale trudne tijekom prve polovice godine. To je otežavalo procjenu koliki je udio socioekonomskih, a koliki sezonskih utjecaja.

Ekonomisti Janet Currie i Hannes Schwandt sa Sveučilišta Princetone pristupili su ovom pitanju na potpuno različit način, koristeći statističke podatke o rođenjima koja su se dogodila između 1994. i 2006. godine. Kako bi utjecaj socioekonomskog statusa bio isključen, studija se usmjerila samo na braću i sestre rođena od iste majke. I začudo, sezonski uzorci pokazali su se postojanima, navode autori studije u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Svibanj je najnepovoljnije doba za začeće, otkriva studija. Djeca koja su tada začeta, a time i rođena zimi, imaju 13% šanse da se prerano rode, a vrijeme trudnoće kod majki je u prosjeku skraćeno za tjedan dana. Zbog male porođajne težine takva djeca češće imaju različite zdravstvene probleme, slabiji imunološki sustav, vid i sluh, te sporiji kognitivni razvoj.

U smislu porođajne težine, najbolje razdoblje za začeće je ljeto. Tim je utvrdio da su majke koje su začele od lipnja do kolovoza dobile veću težinu u trudnoći, a djeca su bila u prosjeku 8 grama teža.

Znanstvenici su se zatim pozabavili podacima iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti i utvrdili da je godišnja stopa preranih porođaja usko povezana sa razdobljem kad se većina pacijenata obraća liječniku zbog simptoma gripe. 2009. godine, kad je sezona gripe H1N1 nastupila dva mjeseca ranije od uobičajenog, i vrhunac preranih porođaja pomakao se dva mjeseca unaprijed, što ukazuje na vezu između gripe i preranih porođaja.

Nekoliko dana razlike u dužini trudnoće čini se malo, ali nije beznačajno, primjećuje Hyagriv Simhan, doktor za trudnoću i plod sa sveučilišta Pittsburgh. Iako se bebe rođene manje od mjesec dana prerano obično kasnije ne suočavaju s nekim ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, razlika postaje značajnija na velikom uzorku populacije. Simhan, čija su istraživanja uputila na vezu između gripe i prerane trudnoće, tvrdi da gripa nije jedini čimbenik. On upućuje na to da, primjerice, optimalna razina D vitamina u ključnim fazama razvoja fetusa također igra važnu ulogu.

Izvor: ScienceMag

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Planete i mjeseci

Pozdrav, svemirski entuzijasti! Jeste li čuli za najnovije vijesti iz svemira? Znanstvenici su otkrili da Mars nije sam na svojem putovanju oko Sunca. Da,...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...