Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Širenje homo sapiensa iz Afrike rezultiralo je mutacijom kod migranata

dolazak hrvata oton iveković

Ako je vjerovati rezultatima istraživanja koje su proveli znanstvenici s Instituta za bioinformatiku u Švicarskoj, širenje naše vrste iz Afrike u ostatak svijeta, koje je počelo prije 50 000 godina, rezultiralo je akumuliranjem štetnih mutacija kod selilaca, koje su se povećavale kako su se dotični udaljavali od svoje prapostojbine u Africi.

Iako se smatra da se homo sapiens u Africi pojavio još prije 150 000 godina, trebalo je proći 100 000 godina do početka ekspanzije izvan Afrike, kada su male grupe naših predaka krenule u smjeru Azije i Europe, a potom i dalje, prvo prelazeći međuprostor između Azije i Australije, a potom i Beringov prolaz, koji je tijekom ledenog doba spajao Aziju i Ameriku.

Osmislivši teoretski model prema kojem su se prvi nomadi selili u malim grupama, znanstvenici su postavili tezu kako su dotični, udaljujući se od Afrike, postupno bili izloženi sve većem broju štetnih mutacija malenog intenziteta.

Smjer migracija Homo Sapiensa (FOTO: Swiss Institute of Bioinformatics)

Smjer migracija homo sapiensa (FOTO: Swiss Institute of Bioinformatics)

Kako bi testirali navedenu tezu, znanstvenici su odlučili sekvencirati genetske varijacije na genomima pojedinaca iz sedam različitih dijelova svijeta, počevši od Demokratske Republike Kongo, preko Namibije, Alžira, Pakistana i Kambodže, pa sve do Sibira i Meksika. Rezultati sekvenciranja potvrdili su postavke njihove teorije, ukazujući na povećanje broja mutacija s povećanjem udaljenosti od Južne Afrike.

Osnovni razlog povećanog broja štetnih mutacija je nemoć procesa prirodne selekcije kod malih grupa ljudi i u relativno kratkim vremenskim razdobljima. Naime, dotični je puno efikasniji kod velikih populacija, kao i kod sjedilačkih populacija u dužem vremenskom razdoblju.

„Uistinu je zadivljujuće kako migracije otprije 50 000 godina još uvijek ostavljaju trag na genetskoj raznolikosti ljudske vrste. Međutim, kako biste istražili navedenu pojavu, treba vam ogromna količina podataka prikupljenih od raznolikih populacija na različitim kontinentima. Prije samo pet godina to ne bi bilo moguće”, zaključio je Laurent Excoffier, jedan od autora studije.

Izvor: Swiss Institute of Bioinformatics

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Kako su nestali Vikinzi jedno je od najvećih povijesnih pitanja koje zbunjuje povjesničare i znanstvenike. Vikinzi su bili strah i trepet srednjovjekovne Europe, poznati...

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...