Connect with us

Znanost

Ekologija i okoliš

Student izumio uređaj za čišćenje divovskih otoka smeća koji plutaju oceanima

Plastika je i kazna i spasitelj suvremenog svijeta. Omogućila je napredak u gotovo svim područjima istraživanja pokrećući našu civilizaciju prema naprijed, ali je istovremeno glavni sastojak ogromnih količina smeća koje prekriva Zemlju i uzrokuje zagađenje tla i voda.

cistac-oceana

cistac-oceana2

cistac-oceana3

U posljednje se vrijeme dosta pisalo i raspravljalo o divovskim plutajućim otocima smeća, a slike koje su obišle svijet zgrozile su javnost. To je međutim poslužilo i kao poticaj da se započne s organiziranjem akcija vezanih uz problem zbrinjavanja plastičnog otpada te recikliranja otpada općenito.

Već nam je poznato da plastični otpad ubija izravno i neizravno te da je uzrok gomilanja tona štetnih kemikalija u oceanima, ali nije dovoljno samo smanjiti upotrebu plastičnih proizvoda u svakodnevnom životu. Promjena načina razmišljanja o plastici zasigurno će pomoći budućim naraštajima, ali nama je još uvijek neophodno rješenje za čišćenje oceana od smeća koje zatim treba na prikladan način i ukloniti.

Ne samo da plastika godišnje ubija na stotine tisuća, a možda čak i na milijune morskih životinja, već onečišćenost utječe na širenje štetnih algi i ostalih invazivnih vrsta, a uz to je i prijenosni medij za zagađivače kao što su primjerice PCB i DDT koji tako ulaze u lanac ljudske ishrane. Troškovi vlada, tvrtki i pojedinaca nastali štetama koje čine plastična onečišćenja dosežu milijune dolara godišnje, a oni uključuju i štete u turizmu, oštećenja plovnih objekata te (neučinkovita) čišćenja plaža.

Na sanaciji plastičnog otpada morat će se aktivno raditi, ali kako bi ona bila učinkovita operacije čišćenja oceana trebaju se provoditi u koordinaciji s preventivnim akcijama s kopna.

I tu u priču ulazi 19-godišnji Boyan Slat, student aeronautike na nizozemskom sveučilištu TU Delft. Koncept njegovog sustava za čišćenje oceana sastoji se od dugih pokretnih barijera koje plutaju površinom i usidrene platforme gdje bi se smeće sakupljalo, odvajalo od planktona, dehidriralo i eventualno skladištilo za daljnju reciklažu na kopnu. Prema Slatovoj zamisli postojale bi mreže ovakvih čistača na područjima gdje je najveća akumulacija plastičnog otpada i one bi prenosile smeće do platformi koristeći prirodnu energiju morskih struja. Platforme bi također bile samoodržive i koristile bi se energijom sunca, morskih struja i valova. Slat procjenjuje da bi se na ovakav način moglo skupiti 7 250 000 000 kg u razdoblju od 5 godina, što je otprilike 1/3 globalnog zagađenja oceana plastičnim otpadom.

Slatov projekt je zapravo studentski rad na temu sanacije plutajućih otoka smeća i dosad je dobio mnoga priznanja uključujući nagradu sveučilišta TU Delft za najbolji tehnički dizajn 2012. On je svoj projekt još dodatno razvio i predstavio ga na TEDxDelftu.

Ova inovacija je još uvijek samo koncept. Osnovana je neprofitabilna fondacija The Ocean Cleanup Foundation pomoću koje se nastoje sakupiti financijska sredstva kako bi se privelo kraju nekoliko studija izvedivosti koje su upravo u tijeku. Tim od 50-tak inženjera, modelara, vanjskih stručnjaka i studenata dobro napreduje, a preliminarni rezultati su obećavajući.

Izvori: TreeHuger, BoyanSlat

10 komentara

10 Comments

  1. Nikolina Šuker Horvat

    29 ožujka, 2013 kod 12:20 pm

    -sad samo jos treba sve ocistit

  2. Aleksa Long

    29 ožujka, 2013 kod 12:21 pm

    lako za otoke al sta je s smećem koje je ispod površine mora…

  3. Andrej Stojšić

    29 ožujka, 2013 kod 12:27 pm

    Sad gas 😀

  4. Andreja Cerić

    29 ožujka, 2013 kod 12:38 pm

    njorgavci , nikad zadovoljni , pa hajd ti izmisli to alexa

  5. Jasna Mihajlovic

    29 ožujka, 2013 kod 12:39 pm

    hvala bogu pa jos uvek ima pametnih ljudi

  6. Eva Trifunović

    29 ožujka, 2013 kod 1:04 pm

    svaka cast da se nrko u danasnje vrijeme bavi ovim nadasve plemenitim i humanim izumima ,dok se neki bave kreacijama visoke mode ,koje stvarno ne znam kome ce zivot produzit….svaka cast opet

  7. Friedrich Ruzica

    29 ožujka, 2013 kod 7:42 pm

    bravo…..

  8. MariAna Sosic

    29 ožujka, 2013 kod 7:48 pm

    wow….odusevljena!!!!

  9. Bruno Vinter

    29 ožujka, 2013 kod 9:12 pm

    fenomenalno

  10. Dady Boyevič

    23 prosinca, 2013 kod 12:31 pm

    Evo, moja ženica i ja bi odmah na to čudo od ekološke jahte…jedno 5-6 godina…zabadav . Naravno, odradili bi ono što je obveza.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh