Connect with us

Znanost

U našoj DNK nalaze se neaktivni virusi iz davnine, a dva od njih mogla bi biti i opasna

Foto: Pixabay

Bakterije i virusi

U našoj DNK nalaze se neaktivni virusi iz davnine, a dva od njih mogla bi biti i opasna

Iako su prethodna istraživanja pokazala kako unutar našeg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od naših predaka, tim znanstvenika s University of Michigan i Tufts University otkrio je 18 novih virusa, od kojih bi jedan mogao postati i aktivan ako mu to organizam nositelja dopusti.

Proučivši genome 2.500 ispitanika, znanstvenici su otkrili tragove ukupno 36 različitih virusa koji su se nakupili u ljudskom genomu tijekom evolucije. Međutim, netko bi se mogao upitati na koji je način tolika količina strane tvari ušla u naš genetski kod?

Da bi se reproducirao, virus koristi DNK domaćina, implementirajući svoj DNK u stanice zaražene osobe. Kako dijeljenjem nastaju nove stanice domaćina, a time i novi nizovi DNK, istovremeno dolazi i do multiplikacije gena virusa. Našavši se u novim stanicama, genetski materijal virusa se aktivira, pretvarajući ih u pravu tvornicu virusa, koji potom ubacuju svoj DNK u još veći broj stanica.

Iako imunosni sustav ponekad uspijeva pobijediti virus, dotični nije u stanju riješiti se djelića virusa koji su se prethodno nastanili u DNK kodu zaražene osobe. Međutim, organizam je dovoljno jak isključiti tuđinski DNK, koji potom i dalje ostaje u organizmu, prenoseći se na potomstvo.

Štoviše, tijekom prijenosa neaktivnog DNK s generacije na generaciju dolazi i do mutacija navedenog, koji time dodatno gubi svoju sposobnost potencijalne aktivacije. Ipak, ako se aktiviraju djelići virusnog DNK, oni su u stanju napraviti ozbiljne zdravstvene probleme pojedincu.

I dok većina neaktivnih virusa zarobljenih u našem DNK nema u cijelosti očuvanu genetsku strukturu, pojavljujući se u tek malom dijelu populacije, do sad su otkrivena dva protovirusa s poprilično očuvanim DNK, koji bi mogli biti iznimno opasni ako se aktiviraju.

I dok je jedan od navedenih otkriven još prije nekoliko godina, tim pod vodstvom dr. Jeffreya Kidda s University of Michigan i dr. Johna Coffina s Tufts University otkrio je drugi protovirus pod imenom Xq21.33, našavši ga X kromosomu. Iako zasada nije poznato porijeklo virusa, kao ni njegova štetnost, nedvojbena je činjenica kako je dotični toliko dobro očuvan da bi i danas mogao napraviti štetu ukoliko bi ga se aktiviralo.

Srećom, znanstvenici smatraju kako su šanse za aktivaciju navedena dva virusa iznimno mala, budući da ljudsko tijelo ima efikasne alate za neutralizaciju takvog tipa prijetnji.

Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Bakterije i virusi

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh