Connect with us

Znanost

Geografija i geologija

Uvjeti podobni za život vladat će na Zemlji još 1,75 milijardi godina, ali ne i za ljude?


Uvjeti podobni za život na Zemlji vladat će još najmanje 1,75 milijardi godina, prema astrobiolozima sa Sveučilišta East Anglia (UEA).

Planet Zemlja (Credit: NASA)

Planet Zemlja (Credit: NASA)

Otkriće objavljeno u časopisu Astrobiology od 18. rujna ove godine otkriva očekivani vijek planete Zemlje kao mjesta podobnog za naseljenost, a temelji se na izračunu udaljenosti Zemlje od Sunca i procjeni vrijednosti temperatura pri kojima je  moguće postojanje tekuće vode na planeti.

Istraživački tim inspiraciju je tražio u zvijezdama. Uz pomoć navedenih metoda istraživali su potencijale nastanjivosti nedavno otkrivenih planeta izvan Sunčevog sustava (egzoplaneta).

Istraživanje je vodio Andrew Rushby iz UEA Škole znanosti o okolišu, koji o otkriću opširno navodi: “Do ovih procjena došli smo koristeći koncept “nastanjivih zona”, odnosno mjerenja udaljenosti planeta od njihovih zvijezda, procjene temperature na planetima pri  tim udaljenostima te uzimajući u obzir poznate potrebne raspone temperatura pogodnih za postojanje tekuće vode na površini planeta.”

Vezano za odabir metoda istraživanja Rushby navodi: “Drugi znanstvenici su za procjenu vremena trajanja uvjeta za život na Zemlji koristili kompleksne modele, ali oni nisu primjenjivi na druge planete. Koristili smo modele zvjezdane evolucije za procjenu vijeka trajanja nastanjivih uvjeta na planetima kako bismo definirali vremenske točke kada više neće biti pogodni za postojanje života. Očekujemo da će Zemlja biti podobna za život još otprilike između 1,75 i 3,25 milijardi godina od sada. Nakon toga će postati “vruća zona” Sunca s temperaturama dovoljno visokim za isparavanje mora. Svjedočili bismo katastrofalnom izumiranju sveg života.”

No, za ljude  i druge kompleksne oblike života Zemlja će postati neuvjetna mnogo ranije – što je potpomognuto klimatskim promjenama uvjetovanim ljudskim djelovanjem. Ljudi bi naime teško izdržali i puno manja temperaturna povećanja,  a na razinama na kojima će temperature na Zemlji biti pri samom kraju jedino će mikroorganizmi biti u stanju izdržati toplinu.

Kada pogledamo u prošlost, znamo za postojanje života na staničnoj razini na Zemlji prije jednako toliko vremena. Instekte smo imali prije 400 milijuna godina, dinosaure prije 300 milijuna, biljke koje cvjetaju prije 130 milijuna godina. Anatomski moderni ljudi prisutni su tek oko 200.000 godina, iz čega je razvidno koliko dugo je trebalo za razvoj inteligentnog života.

Podatak o količini vremena u kojem će neki planet biti podoban za život vrlo je važnan jer nam govori o potencijalu za evoluciju kompleksnog oblika života – kojemu očekivano treba više vremena. Mjerenje nastanjivosti je korisno jer nam dopušta da istražujemo potencijale ostalih planeta za razvoj života ili naseljavanje, te razumijevanje stupnja razvoja na kojemu bi eventualno život mogao biti negdje drugdje u galaksiji. Naravno, evolucija može dobrim dijelom ovisiti i o nizu sretnih okolnosti, tako da sve navedeno za druge planete ne predstavlja konkretna otkrića, ali znamo da se kompleksne, inteligentne vrste poput ljudi ne bi mogle razviti za samo nekoliko milijuna godina jer je na Zemlji za to bilo potrebno čak 75% cjelokupnog njenog naseljivog perioda.  Pretpostavljamo da je tako i drugdje.

Usporedili smo Zemlju s osam planeta koji su trenutno u svojoj fazi nastanjivosti, uključujući i Mars.  Otkrili smo da planeti koji kruže oko zvijezda manjih masa imaju tendenciju dužeg trajanja nastanjivih perioda. Jedan od planeta na koji smo primijenili ovaj model je Kepler 22b, koji ima nastanjivi period od 4,3 do 6,1 milijardi godina. Čak i više iznenađujuć je planet Gliese 581, čiji nastanjivi period iznosi 42,4 do 54,7 milijardi godina, što znači da bi ovaj planet mogao biti topao i ugodan vremenski 10 puta dulje od postojanja našeg solarnog sustava.

Do danas nije otkriven niti jedan planet koji bi bio analogan Zemlji. Moguće je da će nastanjivih planeta sličnih Zemlji biti unutar 10 svjetlosnih godina, što je vrlo blisko u astronomskim terminima. Ipak, dolazak do takvih planeta mogao bi trajati stotine i tisuće godina s današnjom tehnologijom. Ako ikada budemo morali preseliti na drugi planet, Mars je još uvijek vjerojatno naš najbolji izbor. Vrlo je blizu i ostat će u nastanjivoj zoni do očekivanog kraja Sunčevog postojanja – šest milijardi godina od sada”, zaključuje Rushby.

Izvor: University of East Anglia

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh