Posljednjih milijun godina, na Zemlji se periodično izmjenjuju klimatska razdoblja toplijeg i hladnijeg vremena. Znanstvenicima je već neko vrijeme poznato da otprilike svakih 100.000 godina na Zemlji zavlada ledeno doba, no do sada nije bilo jasno zašto je tome tako.
Novo istraživanje pokazuje da bi razlog mogao biti u činjenici da oceani, metaforički rečeno, udišu i izdišu ugljikov dioksid i to rade ciklički svakih 100.000 godina. Konkretnije, kada oceani apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere, planet se hladi, ledeni pokrivač se širi i nastaje ledeno doba. Dio je to prirodnog procesa u kojem ulogu imaju i morske alge koje apsorbiraju ugljikov dioksid jer im je potreban za proces fotosinteze.
Do tog su zaključka znanstvenici došli promatrajući fosilizirane ostatke morskih algi na dnu oceana. Analizom tih ostataka s različitih dubina sedimenta na dnu oceana, otkriveno je kako su alge na različitim dubinama apsorbirale različite količine ugljikova dioksida te kako su razine ugljikova dioksida mnogo veće u onim slojevima koji su nastali u razmaku od 100.000 godina.
To znači da je tijekom tih razdoblja bilo manje ugljikova dioksida u atmosferi, zbog čega su temperature pale, uzrokujući širenje ledenog pokrivača iznad i oko Sjeverne Amerike, Europe i Azije.
Morske struje koje mijenjaju salinitet i temperaturu vode izmjenjujući topliju vodu s površine s hladnijom, planktonima bogatijom vodom također utječu na količinu ugljikova dioksida koji se nalazi u vodi. Kad je temperatura vode niža, oceani mogu apsorbirati više ugljikova dioksida, dok se s rastom temperatura više molekula ugljikova dioksida otpušta u atmosferu nego što se apsorbira.
Zemlja se trenutno nalazi između dva ledena doba – posljednje je završilo prije otprilike 11.000 godina, a znanstvenici vjeruju da će sljedeće doći s malim zakašnjenjem – za 100.000 godina.
