Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Zašto Zemlja prolazi kroz novo ledeno doba svakih 100.000 godina?

Posljednjih milijun godina, na Zemlji se periodično izmjenjuju klimatska razdoblja toplijeg i hladnijeg vremena. Znanstvenicima je već neko vrijeme poznato da otprilike svakih 100.000 godina na Zemlji zavlada ledeno doba, no do sada nije bilo jasno zašto je tome tako.

Novo istraživanje pokazuje da bi razlog mogao biti u činjenici da oceani, metaforički rečeno, udišu i izdišu ugljikov dioksid i to rade ciklički svakih 100.000 godina. Konkretnije, kada oceani apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere, planet se hladi, ledeni pokrivač se širi i nastaje ledeno doba. Dio je to prirodnog procesa u kojem ulogu imaju i morske alge koje apsorbiraju ugljikov dioksid jer im je potreban za proces fotosinteze.

Do tog su zaključka znanstvenici došli promatrajući fosilizirane ostatke morskih algi na dnu oceana. Analizom tih ostataka s različitih dubina sedimenta na dnu oceana, otkriveno je kako su alge na različitim dubinama apsorbirale različite količine ugljikova dioksida te kako su razine ugljikova dioksida mnogo veće u onim slojevima koji su nastali u razmaku od 100.000 godina.

To znači da je tijekom tih razdoblja bilo manje ugljikova dioksida u atmosferi, zbog čega su temperature pale, uzrokujući širenje ledenog pokrivača iznad i oko Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

Morske struje koje mijenjaju salinitet i temperaturu vode izmjenjujući topliju vodu s površine s hladnijom, planktonima bogatijom vodom također utječu na količinu ugljikova dioksida koji se nalazi u vodi. Kad je temperatura vode niža, oceani mogu apsorbirati više ugljikova dioksida, dok se s rastom temperatura više molekula ugljikova dioksida otpušta u atmosferu nego što se apsorbira.

Zemlja se trenutno nalazi između dva ledena doba – posljednje je završilo prije otprilike 11.000 godina, a znanstvenici vjeruju da će sljedeće doći s malim zakašnjenjem – za 100.000 godina.

 

10 komentara

10 Comments

  1. Goran Kovačić

    31 listopada, 2016 u 1:37 pm

    Da se smrznu govna

  2. Dominik Tucić

    31 listopada, 2016 u 1:52 pm

    Mora se nekako gamadi rjesiti

  3. Ivica Išek

    31 listopada, 2016 u 2:00 pm

    Kako su onda mogli prezivjeti praljudi ledeno doba ako po vama oni zive iz daleke proslosti a ne samo sest tis.godina po bibliji

  4. Marin Maričić

    31 listopada, 2016 u 2:04 pm

    Eskimi prezive pa ce mo i mi

  5. Igor Đorđievski

    31 listopada, 2016 u 2:17 pm

    Zato sto nije bilo ljudi na njoj heheh

  6. Selver Burekovic

    31 listopada, 2016 u 3:34 pm

    Al ce peletare raditi 🙂

  7. Mythbuster Buster

    31 listopada, 2016 u 3:37 pm

    Previše je bogatuna i političara pa da se napravi balans,sirotinja je ionako naviknuta na sve pa i na ledeno doba,to ledeno doba je ionako nula prema paklenom dobu koje sada imamo:porezi,niske plače,veliki računi tak da bi ledeno doba bilo ko melem na ranu

  8. Tomislav Tomic

    31 listopada, 2016 u 7:55 pm

    šalosno je kad je znanost u službi medija

  9. Vlatko Zeman

    1 studenoga, 2016 u 11:50 am

    Ledeno doba nije zahvacalo cijelu Zemlju. Na ekvatoru je tada bilo najugodnije. Pustinja nije ni bilo. Ako je to tako zar tada globalno zatopljenje nije isto dio tog ciklusa?

  10. alojz

    21 siječnja, 2017 u 11:16 pm

    Da bi se na kopnu stvorio sloj leda debljine 1 ili 2 km, potrebno je ogromno isparavanje (dakle ogromna toplina) pa tek onda onda naglo hlađanje i masivne i dugotrajne snježne padaline.
    Bez toa nema leda na kopnu.

    Da se desi samo zahlađenje – voda bi se smrzla u oceanima, i ne bi bilo ledenog pokrova na kopnu.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Geografija i geologija

Trenutno je mapirana površina dvostruko veća od Australije, a preostala površina za mapiranje dvostruko je veća od Marsa.

Planete i mjeseci

Znanstvenik Bierson je istaknuo da se ocean možda formirao od mješavine soli i amonijaka u vodi ispod ledene vanjske školjke debljine nekoliko stotina kilometara.

Zemlja

Zemlja se mijenja brže nego što bilo tko može i pomisliti

Ekologija i okoliš

Iako ih čovječanstvo desetljećima tretira kao deponiju smeća, oceani pokazuju da su nevjerojatno otporni, tvrdi se u novom znanstvenom istraživanju. Ako se ulože napori...

Oglašavanje