UN kaže da smo suočeni s egzistencijalnom prijetnjom “pojmu ljudskog identiteta, slobode mišljenja, privatnosti i sjećanja”
UN savjetuje protiv neurotehnologije koja koristi neregulirane implantacije AI čipova, rekavši da to predstavlja ozbiljan rizik za mentalnu privatnost ljudi. Neregulirana neurotehnologija mogla bi predstavljati štetne dugoročne rizike, kaže UN, poput oblikovanja načina na koji mlada osoba razmišlja ili pristupa privatnim mislima i emocijama.
UN je naveo svoju zabrinutost usredotočenu na “nereguliranu neurotehnologiju”, a tvrtka Neuralink, koja je u svibnju dobila odobrenje FDA za provođenje ispitivanja moždanih implantata mikročipova na ljudima, nije spomenuta.
Elon Musk, koji je suosnivač Neuralinka, iznio je velike tvrdnje, rekavši da će čipovi izliječiti ljude od doživotnih zdravstvenih problema, omogućiti slijepima da vide i paraliziranima da ponovno hodaju. Ali uporaba nereguliranih oblika ove tehnologije mogla bi imati katastrofalne posljedice pristupa mislima onim ljudima koji ih koriste, navodi UN u priopćenju za javnost.
“Neurotehnologija bi mogla pomoći u rješavanju mnogih zdravstvenih problema, ali bi također mogla pristupiti i manipulirati ljudskim mozgovima, te proizvesti informacije o našim identitetima i našim emocijama”, rekla je glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay u priopćenju. “To bi moglo ugroziti naša prava na ljudsko dostojanstvo, slobodu mišljenja i privatnost. Hitno je potrebno uspostaviti zajednički etički okvir na međunarodnoj razini, kao što je UNESCO učinio za umjetnu inteligenciju.”
Agencija UN-a za znanost i kulturu razvija globalni “etički okvir” usmjeren na to kako neurotehnologija utječe na ljudska prava dok brzo napreduje u javnom sektoru.
Primarna briga je da će neurotehnologija uočiti reakcije i osnovne emocije pojedinaca, nešto što bi bilo vrlo primamljivo za korporacije gladne podataka. Problem postaje složeniji kada se “neuralni podaci generiraju nesvjesno”, što znači da pojedinac nije dao svoj pristanak da se te informacije prikupljaju. “Ako se osjetljivi podaci izvuku, a potom padnu u pogrešne ruke, pojedinac može pretrpjeti štetne posljedice”, navodi UNESCO u svom priopćenju.
Ako se moždani čipovi ugrade u djecu dok su još u neurološkom razvoju, to bi moglo poremetiti način na koji njihov mozak sazrijeva, što bi omogućilo transformaciju njihovih umova i trajno oblikovanje njihovog budućeg identiteta.
Prema UNESCO-u, jedna od osam osoba u svijetu živi s mentalnim ili neurološkim poremećajem, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da mentalni i neurološki poremećaji pogađaju čak milijardu ljudi u svijetu. Neurološki poremećaji uključuju epilepsiju, Alzheimerovu bolest, moždani udar, infekcije mozga, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest.
UNESCO je u zasebnom priopćenju za tisak rekao da korištenje neurotehnologije za prijenos informacija računalima može izložiti one s implantatom manipulaciji i smanjiti njihovu privatnost. Rečeno je: „Bez etičkih zaštitnih ograda, ove tehnologije mogu predstavljati ozbiljne rizike, budući da se informacijama o mozgu može pristupiti i njima se može manipulirati, ugrožavajući temeljna prava i temeljne slobode, koji su ključni za pojam ljudskog identiteta, slobode mišljenja, privatnosti i pamćenja.”
