Klima je prosječno vrijeme koje se javlja na jednom mjestu kroz niz godina.
Tvrdnja: »Grenland je hladna zemlja« – odnosi se na klimu. »Neće li kišiti danas?« je zapažanje o vremenu koje se mijenja iz dana u dan, a ponekad iz sata u sat.
Klima jednog mjesta ponajviše ovisi od toga koliko je smješteno sjeverno ili južno od ekvatora; veoma je važan i način na koji je raspoređeno kopno ili more u tom području. Planine, oceanske struje i vjetrovi igraju važnu ulogu u formiranju klime.
Zemlja može biti grubo podijeljena na tri područja s jednakom vrstom klime. Ta se područja nazivaju klimatske zone. Blizu Sjevernog i Južnog pola su polarne klimatske zone. One su veoma hladne, sa snijegom i ledom kroz čitavu godinu, iako tamo u stvari ne pada mnogo snijega. Tamo ima samo dva godišnja doba: duga zima i kratko sunčano ljeto kad danje svjetlo traje svih 24 sata dnevno.
Tropska područja leže s obje strane ekvatora i topla su kroz čitavu godinu. Dijelovi tropskog pojasa imaju veoma izdvojena vlažna i suha razdoblja, ali u ostalim dijelovima ima vrlo malo promjena u raznim godišnjim dobima.
Dva umjerena pojasa leže između tropskog i polarnog pojasa. U tome području temperatura niti je previše topla ni previše hladna. Ipak, u tom su području neka od najvlažnijih mjesta na Zemlji. U tome području su obično četiri izrazita godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.Ostale klimatske zone slažu se s ovim trima glavnima.
Subpolarno područje leži između polarnog i umjerenog pojasa, suptropsko između umjerenog i tropskog, a ekvatorijalno usred tropske zone. Jedna druga vrsta klimatske.zone koja se javlja u raznim predjelima Zemlje je suha zona. U njoj vlada nedostatak kiše ili snijega.
Najpoznatije su suhe zone pustinje, kao Sahara. Na Antarktiku pada veoma malo snijega pa je prema tome to suha zona. Katkad ga nazivaju polarna pustinja. Klimatske zone su samo grubi vodiči kroz klimu. Na pojedina mjesta jako može utjecati njihova okolica. Više mjesta imaju hladniju klimu od mjesta na razini mora; mjesta blizu mora imaju toplije zime i hladnija ljeta nego mjesta u unutrašnjosti.
Drugi način da se procijeni kakvu vrstu klime ima neko mjesto jest da se ispita vrsta biljnog i životinjskog života u području. Ako nema drveća znak je da je ili hladno ili suho. U planinskim predjelima drveće ne raste iznad jedne određene visine. To pokazuje da je klima tim hladnija što se više penjemo uvis.
U pustinjama nije problem u hladnoći nego u nedostatku vode; drveće raste jedino u oazama ili pored riječnih tokova. Ako se voda i ne vidi, drveće u pustinji ukazuje da tu ima podzemne vode. U tropskim predjelima drveće se zeleni kroz čitavu godinu jer ima malo promjena godišnjih doba. Ono može davati plodove u svako doba godine.
