Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac). Papa uz ulogu poglavara Katoličke Crkve i Svete Stolice je subjekt crkvene jurisdikcije i poglavar suverene države Vatikana, najmanje države na svijetu.
Da bi netko postao poglavar Katoličke crkve – Papa; on mora biti:
- katolik
- muška osoba
- neoženjen
- mora biti kardinal (iako to nije službeni uvjet)
No kako doći do toga? Idemo redom. Prvo se morate zarediti i morate biti svećenik. Svećenika u svijetu ima oko 400 tisuća.
Sljedeća stepenica je postati biskup iliti poglavar mjesne crkve. Biskupa je oko 5 tisuća u svijetu. Važnije biskupije često imaju naslov nadbiskupija, te se biskup na čelu nadbiskupije naziva nadbiskup”. Svećenici se ne mogu sami prijaviti za biskupa, to razmatraju biskupi koji prate rad svećenika a svećenici moraju biti u službi minimalno 5. godina.
Lokalni biskupi šalju “listu prijedloga” Papinom veleposlaniku u toj zemlji, poznatom kao apostolski nuncij. Nuncij izabire troje svećenika s popisa, te nakon istraživanja i svoje najbolje procjene šalje svoje prijedloge u Vatikan i vijeću biskupa zaduženih za razmatranje potencijalnih imenovanja diljem svijeta, a oni pak svoj prijedlog (izbor jednog kandidata) šalju na razmatranje Papi. Papa se ne mora složiti s odlukom vijeća biskupa i tada nuncij ponovno izabire kandidate, dok Papa ne donese konačnu odluku. Proces nekad traje mjesecima, rijetko i par godina.
Kada postanete biskup, sljedeća stepenica je postati kardinal i to vas samo trenutni Papa može imenovati kardinalom. Neki od kardinala su nadbiskupi na čelu osobito važnih nadbiskupija. Od pet tisuća biskupa, samo njih dvjesto ikada postane kardinalom. Kardinali nisu nadređeni biskupima, kardinal je samo počasni naziv za biskupa u Katoličkoj Crkvi jer uz dodatnu titulu dobivaju i dodatne odgovornosti od kojih je najistaknutija sudjelovanje u konklavi za izbor novog Pape. Izbor nikad nije isti, jer bivši Papa ostavlja upute kako želi da se njegov zamjenik (nasljednik) izabere.
