Bilje treba znati održavati da bi se pokazalo u čim ljepšem svjetlu. Zdravo bilje nije samo rezultat pravilnog odabira, pripreme podloge i sadnje, nego je prvenstveno rezultat svakodnevne brige o njemu. Istina – najbolji biljni akvariji iziskuju svakodnevne sitne intervencije i tjedne opsežnije intervencije oko održavanja.
Da bi bilje raslo zdravo treba mu osigurati vodu, kvalitetno svjetlo, određenu stabilnu temperaturu, prihranu (preko supstrata, tekućeg gnojiva i dovoljne koncentracije CO2), redovito rezuckanje i čišćenje.
Tjedno rezanje bilja
Listovi koji počnu truliti trebaju biti odmah odstranjeni jer uzimaju hranu zdravom lišću i opterećuju biološku filtraciju truljenjem.
Voda pogodna za bilje trebala bi biti dobro i kvalitetno filtrirana (pogotovo biološki), dakle zrela, čista, svježa. Biljni akvariji se kemijski ne filtriraju (kroz recimo medij aktivnog ugljena) jer se tako voda previše čisti i bilju se uzimaju nutrijenti potrebni za rast i razvoj. Kemijski parametri vode (GH, KH, pH, količina nitrata i fosfata) moraju biti prilagođeni zahtjevima većine akvarijskog bilja u postavi.
Redovite djelomične izmjene vode su bitne za bilje jer svježa voda sadržava niz kemijskih elemenata i spojeva koje biljke troše svakodnevno – redovita izmjena vode je zapravo na neki način i prihrana biljaka. Redovito iz vode treba vaditi i otpalo i trulo lišće jer filter to lišće ne može pokupiti, a truljenje vrlo jako zagađuje vodu.
Kvalitetno svjetlo i dovoljna količina svjetla je od presudne važnosti za bilje. O tome je mnogo pisano pa ne bih ovdje duljio o tome.Stabilna temperatura važna je kako za ribe, tako i za bilje. Temperatura od otprilike 25 C je nekakva srednja vrijednost koju prihvaća velika većina riba i biljaka. U ljetnim mjesecima bilje često propada zbog povišenja temperature u akvariju (ponekad i do preko 30 C.
Prihrana bilja je priča za sebe. Važno je napomenuti da je bolje stavljati premalo nego previše gnojiva u akvarijsku vodu. U sve više biljnih akvarija danas ćemo vidjeti neki CO2 sustav – ugljik je osnovni gradbeni element strukture biljke pa je osiguravanje dovoljne količine otopljenog CO2 u vodi od presudne važnosti za dnevne potrebe biljaka vezane uz fotosintezu. U zahtjevnije biljne akvarije osim gnojiva s mikroelementima i željezom, dodaju se još i makroelementi (NPK gnojiva). I to je složeno pitanje rezervirano za poseban članak.
Redovito rezanje bilja važno je za uspjeh biljnog akvarija. Svaki listić koji počne truliti ili je napadnut od puževa ili prekriven algama, svaku stabljiku koja je slaba treba dnevno rezati i vaditi iz akvarija, jer bolestan list uzima hranu zdravom. Redovitim rezanjem bilja dobit ćemo zdravije i jače primjerke. List uvijek treba odrezati u potpunosti – stabljika lista će istrunuti i prljati vodu. Ako je biljka u jako lošem stanju nije uputno odrezati baš sve lišće – tako ćemo onemogućiti fotosintezu i biljka će propasti. Primijetit ćete da bilje raste gušće i zdravije ako ga redovito obrezujete. Periferno korijenje nije uputno rezati iako nam ne djeluje baš privlačno – preko njega biljka crpi nutrijente i hrani se. Ako se pojavi puno perifernog korijenja to je znak da s prihranom nešto nije u redu (najčešće da je nedostaje).
Anubiasi napadnuti smeđom algom čest su prizor jer anubias raste vrlo sporo. Staro lišće može se izrezati ili se cijela biljka izvadi iz akvarija i umoči u otopinu hipermangana (samo lišće)
Pod čišćenjem bilja podrazumijeva se čišćenje od nakupljenog sitnog otpada ili algi koje su se nastanile na lišću. Ako je akvarij gusto zasađen ili ako imate biljke s vrlo tankim i gustim listićima (ceratophylum, cabomba, mirophylum i sl.) potrebno je «ručno» čistiti bilje (recimo jednom do dva puta tjedno). Bilje se može plastičnim štapom lagano protresti kako bi se sitan otpad uklonio s lišća (taj otpad može poslužiti kao hrana algama koje uništavaju bilje zaklanjajući mu svjetlo). Sitni otpad tada ili pada na dno gdje se iskorištava kao hrana bilju ili ga povuče filter i mehanički ga zadrži. Bilju godi povremeno premještanje lišća (tako više listića dobije pristup svjetlu). Algojedi su isto jedno od rješenja u biljnom akvariju. Sijamci su posebno dobri čistači lišća, a kozice osim što su izvrsni algojedi izgledaju izrazito zanimljivo.
