AIDS (SIDA) je kratica za sindrom stečenog nedostatka imunosti. To je medicinsko stanje uzrokovano virusom nazvanim HIV (virus humane imunodeficijencije).
Ljudsko tijelo od bolesti štite bijele krvne stanice čiji je zadatak da prepoznaju i unište mikroorganizme koji ulaze u tijelo. Te bijele krvne stanice igraju važnu ulogu u tjelesnom imunosnom sustavu. HIV ubija jednu vrstu bijelih krvnih stanica te slabi imunosni sustav. To znači da ljudi s HlV-om obolijevaju, primjerice od upale pluća, lakše nego zdravi ljudi i da se ne oporavljaju tako dobro. HIV živi u krvi. Ovaj virus ulazi u bijelu krvnu stanicu, razmnožava se, uništava stanicu i ponavlja isti proces u drugim bijelim krvnim stanicama.
Prenosi se spolnim odnosom sa zaraženom osobom ili preko krvi (igle koju je koristila zaražena osoba), češći slučaj kod narkomasnskih ovisnika. Ljudi se mogu zaraziti HlV-om i primajući transfuziju krvi već zaražene ovom bolešću, iako se danas većina darovane krvi testira na HIV. HIV se ne prenosi udisanjem istog zraka sa zaraženom osobom niti dodirom. Može se prenijeti i vertikalnim prijenosom, tj s majke na novorođenčad (bilo da je riječ o transplacentarno prije rođenja, perinatalno za vrijeme porođaja i postnatalno za vrijeme dojenja novorođenčeta).
Znanstvenici su razvili tretmane kao što je AZT (anti-HIV lijek) koji pomaže usporavanju širenja virusa. Iako AIDS još nije izlječiv, moguće je smanjiti širenje HlV-a informacijama i edukacijom. Znanstvenici marljivo rade na pronalaženju cjepiva za zaštitu ljudi od HiV-a. Brzina kojom se virus umnožava i velika sposobnost mutacije glavni su razlozi što svjetska epidemija ne jenjava.
AIDS je prvi put otkriven u SAD-u 1981. godine. Otada je prijavljen u 187 zemalja i češće se javlja u siromašnim zemljama s lošom zdravstvenom zaštitom.
