Arhimed (grč. Arhimedes, oko 287.-212. pr. Kr.) bio je grčki fizičar i jedan od najvećih matematičara Starog vijeka.
Arhimed je bio matematičar i pronalazač, koji je živio u antičkoj grčkoj koloniji Sirakuzi, na otoku Siciliji. Kralj Sirakuze, Hijeron, zatražio je jednog dana od Arhimeda da mu kaže ima li u zlatnoj kraljevskoj kruni i srebra. Arhimeda je dugo mučio taj problem. Jednog dana, ušavši u kadu da se okupa, opazio je kako se razina vode podigla.
Odmah je izašao iz kupaonice i pojurio ulicama Sirakuze, vičući “eureka“, što znači “našao sam“.
Arhimed je riješio Hijeronov problem. Najprije je, naime, izmjerio koliko je kruna teška. Potom je pronašao grumen zlata i grumen srebra, koji su, svaki pojedinačno težili koliko i kraljevska kruna.
Zatim je spustio krunu u posudu s vodom i izmjerio za koliko se razina vode izdigla. To isto učinio je i s grumenom zlata. Da je kruna bila izrađena od čistog zlata, voda bi se podigla do iste visine. Međutim, postojala je razlika, pa je Arhimed, izmjerivši i visinu što ju je postigao grumen srebra, mogao izmjeriti kakav je točan odnos između zlata i srebra u kruni.
Zakon specifične težine, ili Arhimedov zakon, kaže da svaki predmet, potopljen u tekućini, biva potisnut naviše silom koja je jednaka težini istisnute tekućine.
„Tijelo uronjeno u tekućinu lakše je za masu istisnute tekućine.“
Isto tako, Arhimed je izumio i mnoge naprave koje su, u njegovo doba, korištene u ratne svrhe. Kada su Rimljani napali grad Sirakuzu s mora i s kopna, 214. godine prije naše ere, branitelji grada uspjeli su ih zadržati skoro tri pune godine, služeći se Arhimedovim ratnim naprava¬ma. Tako je taj matematičar izmislio katapulte, kojima su gađali Rimljane.Arhimed je napisao i više knjiga o fizici, a poznavao je i načelo poluge. Arhimeda je ubio jedan rimski vojnik i osvajanja Sirakuze, kako predaja ka bio zadubljen u svoje geometrijske figure.
Posljednje riječi su mu bile: „ Ne dirajte moje krugove…“
