Svi znamo da je led voda u čvrstom agregatnom stanju, ali kako dolazi do toga, objašnjeno je u ovom tekstu.
Kad bi se rijeke, jezera i bare smrzavale odozdo prema gore – naviše, umjesto odozdo naniže, mnoge važne stvari u životu bile bi sasvim drukčije. Ne samo da bi se promijenila klima u svijetu, nego bi i neka stvorenja koja žive u vodi potpuno nestala!
Evo kako se voda u bari pretvara u led: kad zrak pod barom postane hladan, on ohladi gornji sloj vode. Taj sloj postaje teži od toplijih donjih slojeva i pada na dno. Ovaj se proces ponavlja sve dok sva voda u bari ne bude na temperaturi od oko 4°C. Ali, temperatura i dalje pada! Kad gornji sloj vode postane hladniji od 4°C, on ostaje na vrhu zato što voda hladnija od 4°C postaje lakša.
STVARANJE KRISTALA
Ako temperatura ostane na točki smrzavanja (ledišta) od 0 stupnjeva Celsiusove ljestvice i ako i dalje opada, počinju se stvarati sićušni kristali.
Svaki kristal ima po šest krakova. Kad se oni spoje, stvaraju led, i vodu ubrzo prekrije ledeni pokrivač. Led je ponekad proziran, ponekad nije. To je zato što kap vode, kad se smrzne oslobađa po jedan maleni klobuk zraka. Taj se klobuk uhvati za krakove kristala. Što ima više kristala, nastaje više klobuka i led postaje neproziran.
Ako se voda ispod leda kreće, maleni zračni klobuci se okupljaju i led postaje prozračan. Voda spada u mali broj tvari koje se ne skupljaju kad iz tekućeg stanja pređu u kruto. Kad se voda pretvori u led, ona se proširi za jednu devetinu (1/9) svojeg volumena, tako da se od devet litara vode dobiva deset litara leda! Kad zimi popucaju vodovodne cijevi, ili hladnjak u automobilu, to se dogodilo zato što se voda smrzla, a nije bilo mjesta za led koji ima veći volumen od vode!
Zato pripazite kada staklene boce želite ohladiti što brže i stavljate ih u zamrzivač kako bi ne bi došlo do pucanja stakla.
