Sudionice rata bile su države američkog Sjevera i Juga, koje su sačinjavale osnovnu jezgru današnjih SAD. Rat je trajao od 1861. do 1865. godine. Izbio je zbog gospodarskih i političkih razlika. Dok su države Sjevera već poznavale neku vrstu industrijske gospodarske organizacije, gospodarstvo Juga oslanjalo se na poljoprivredu, posebno na uzgoj pamuka.Na golemim plantažama radili su robovi – crnci, kojima se trgovalo kao sa svakom drugom robom, a bili su podrijetlom iz Afrike. Vlasnici su bili gospodari njihova života i smrti. Predsjednik nove konfederacije Sjedinjenih Država Abraham Lincoln bio je istaknuti protivnik ropstva još od mladih dana i borio se protiv takvih nepravilnosti.
Kao odgovor na Lincolnov izbor i njegovo protivljenje ropstvu, države Juga su se pobunile i organizirale u vlastitu konfederaciju, odvajajući se (secesija) od država koje su ostale u Savezu. Tako taj rat nosi naziv i secesionistički.
Razvoj rata.
Vojska Juga na čijem je čelu stajao general Lee prva je napala i imala je u početku više uspjeha, ali nakon dvije godine generali Grant i Sherman dugim nizom protuudara prisilili su Južnjake na povlačenje, a poslije i na predaju. Među mnogim bitkama odvijala se i jedna pomorska u Hampton Roadsu u kojoj su sudjelovale dvije oklopnjače: oklopnjača Monitor za Sjever i Virginija za Jug. Pobijedila je oklopnjača Monitor. Oklopnjača u najširem smislu označava svaki ratni brod koji na sebi ima željezni oklop u svrhu zaštite od neprijateljske brodske ili obalne artiljerije.
S jedne strane rat je ojačao države Sjevera, koje su polako proširile proces industrijalizacije i na južne države, a s druge strane označio je kraj ropstvu i osnažio demokratska načela koja su bila temelj američke nezavisnosti (1776). Međutim, predsjednik Lincoln platio je vlastitim životom svoj ideal slobode. Američki građanski rat precrtao je jednu od najtužnijih i najsramotnijih stranica ljudske povijesti, ali je stvorio, iako nehotice, jednu drugu pojavu: rasizam. Iako po zakonu svaki američki građanin ima ista prava, neovisno o boji kože, bilo je teško iz glava ljudi otkloniti rasne predrasude. I poslije ukidanja ropstva nastavljeni su progoni crnaca. Takva netrpeljivost postoji i danas, ne samo u SAD već i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Nedavno je pala i posljednja tvrđava rasizma, Južnoafrička Republika, gdje su održani prvi sveopći slobodni izbori, a na čelo države došao je crnac Nelson Mandela.
