Znanstvenici su dokazali da su se dinosauri prvi put pojavili na Zemlji prije otprilike 180 milijuna godina, i da su prije otprilike 60 milijuna godina potpuno izumrli. To je, u svakom slučaju, puno prije pojave prvog čovjeka na Zemlji, pa čak i prije pojave nekih životinja, kao što su, na primjer, psi, zečevi, konji, majmuni ili slonovi.
Zbog toga se i postavlja pitanje kako smo uopće i mogli saznati bilo što o tim divovskim stvorenjima? Sve što smo dosad saznali o dinosaurima – i sve što ćemo uopće saznati – poznato nam je na osnovi ispitivanja fosila, što znači na temelju onih ostataka ovih životinja koji se još uvijek mogu pronaći u zemljinoj utrobi.
Fosili (na latinskom, fossus, što znači iskopan) su mineraliziranili drugačije sačuvani ostaci – ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) – životinja, biljaka i drugih organizama.Budući da se fosili nalaze u sedimentnim stijenama, također su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. Proučavanjem fosila bavi se paleontologija.
Postoje razne vrste fosila.
Najčešći fosili dinosaura su zapravo okamenjeni ostaci čvrstih dijelova njihovih tijela: kostiju, zubi i kandži. Znanstvenici, pošto prouče te ostatke, mogu na osnovi njih rekonstruirati izgled cjelokupnog tijela dinosaura. Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. Međutim, fosili također mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je još uvijek bio živ, kao ostaci stopala ili ekstremiteti dinosaurusa ili reptila. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi, za razliku od fosila tijela.
Konačno, život iz prošlosti može za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti, ali se pak mogu zapaziti u obliku kemijskih tragova. Nekad se u okamenjenu stanju pronađu čak i mišićna tkiva i koža dinosaura, što pruža mogućnosti za dalja otkrića. Fosilima ili okaminama se smatraju i tragovi ili ostaci stopala nastali u vlažnom pijesku ili mulju koji su tijekom mnogih stoljeća očvrsnuli u kamenu. Iz njih možemo saznati kako su se dinosauri kretali, na dvije ili na četiri noge. A najrjeđi fosili,iz tog doba koji se uopće mogu naći su jaja dinosaura. Tako se, na osnovi fosila, može zaključiti da su brontosauri bili čudovišta dugačka od 20 do 25 metara, teška oko 38 tona. Pouzdano se zna da su živjeli u močvarama i barama i da su bili biljojedi.
Također je ustanovljeno da se jedna vrsta dinosaura, poznata kao alosaur, odlikovala oštrim zubima i snažnim kandžama i da su im brontosauri bili glavna hrana, pored ostalih biljojeda. Naime, znanstvenici su pronašli, na polomljenim i oglodanim kostima brontosaura, okamenine zubi alosaura!
