Povijest

Kako se poštanska markica počela upotrebljavati?

kako-su-nastale-postanske-markice

Poštanska marka je obično na komadu papira utisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.

Poštanska marka je obično na komadu papira utisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge. U stara vremena ljudi su pisma pečatirali. Rastopljeni vosak kapnuli bi na pismo i prije nego što bi se vosak stvrdnuo, u nj bi utisnuli svoj znak s prstena ili pečata.

Na taj se način znalo tko šalje pismo. Na zamisao da se umjesto omota ili drugih načina na koje se plaćala poštarina upotrijebe marke došao je oko 1830. godine Englez Roland Hill. On je držao da će se uporabom poštanskih maraka olakšati slanje i povećati broj pisama, pa će državni prihodi porasti.

Također je predložio da se za slanje pisama plaća određeni iznos, koji će ovisiti jedino o težini pisma, a da se udaljenost što je pismo mora prevaliti neće uzimati u obzir.

Na poštanskoj marki najčešće se nalaze ovi podaci:

  • naziv države koja je marku izdala,
  • nominalna vrijednost,
  • motiv predstavljen grafičkim rješenjem,
  • popratni tekst,
  • amblem pošte,
  • godina izdavanja,
  • autor marke.

Prva država koja je upotrijebila poštanske marke bila je Velika Britanija, 1840. godine. Odatle se ta zamisao brzo raširila u ostale zemlje. Prvi su počeli izdavati poštanske marke Zurich i Geneva, koji su u to doba bili švicarski kantoni. Prva zemlja koja je na zapadnoj zemljinoj polutci izdala svoje marke nisu bile Sjedinje­ne Američke Države nego – Brazil!

U Brazilu su se marke počele upotrebljavati 1843. godine, a u Sjedinjenim Američkim Državama 1847. godine. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama su neki upravnici mjesnih pošta i privatne poštanske službe izdavali svoje marke još 1842. godine, prije nego što je to na sebe preuzela država.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh