Suvremeni svijet jako dobro poznaje užasno djelovanje bombi. Bombe su usavršavane do stupnja koji se još prije određenog vremena nije mogao ni zamisliti. Stare, grubo izrađene bombe, ne mogu se ni izbliza mjeriti s atomskim i hidrogenskim bombama današnjice. Međutim, sve te vrste bombi temelje se na istom načelu.
Bomba je šuplja željezna lopta ili valjkasta košuljica napunjena nekim eksplozivnim materijalom. Ispaljuje se iz puške, baca se rukom, izbacuje se iz aviona ili se jednostavno postavi na neko podesno mjesto gdje eksplodira.
Kinezi su upotrebljavali bombe još prije više stotina godina. To su bile posude od pečene gline, u koje su stavljali barut, a imale su oblik zmaja, zmije ili ptice. Glavna namjena tih bombi bila je da velikim praskom prestraše neprijatelja. Kineska vojska je upotrebljavala takve bombe sve do početka 20. stoljeća.
U zemljama zapadnog svijeta topovske kugle napunjene eksplozivom nazivane su bombama. Male bombe što se bacaju rukom nazivane su granatama, i posebne jedinice, tzv. grenadiri, posebno su obučavane za rukovanje tim oružjem. U prvom svjetskom ratu po prvi put su bombe bile bačene iz aviona, i to u velikom broju. U drugom svjetskom ratu iz aviona su izbačeni milijuni bombi. Tako je riječ bomba u najnovije doba počela označavati bombu što se baca iz zraka. Ostali tipovi bombi imaju posebne nazive: granate, torpeda i mine. Postoje tri vrste zračnih bombi, a dijele se prema namjeni. One mogu biti razorne, za razbijanje i za izazivanje požara.
- Razorne se bombe upotrebljavaju za rušenje zgrada. One svojom eksplozijom stvaraju zračni udarni val sličan naglom naletu vjetra, koji snažno potiskuje sve na što naiđe. Takve bombe eksplodiraju ili prilikom udarca ili pomoću naprave za kasnije paljenje.
- Rasprskavajuće su bombe mnogo manje od razornih i teške su od pola kilograma pa sve do nekoliko stotina kilograma. Njihovi ciljevi su ljudi ili manji objekti. Takva se bomba prilikom eksplozije razbije na mnogo manjih dijelića (gelera), od kojih se svaki ponaša poput metka.
- Zapaljive bombe sadrže zapaljive tvari što izgaraju stvarajući golemu toplinu. Njihov je cilj izazivanje požara koji ponekad zahvaća i čitav grad.
U današnje doba bombe su se razvije do zastrašujućih razmjera.
Nuklearna bomba jedno je od najrazornijih vrsta oružja. Na zahtjev američkog predsjednika Roosevelta 1942. započelo je istraživanje u kojem je bilo uključeno 150 000 ljudi u svrhu konstruirana i testirana prve A- bombe, nazvanim projekt Manhattan. Rad joj se bazira na principu nuklearne fisije. Ona su uobičajeno poznata kao atomska bomba ili A-bomba.
Termonuklearna bomba je vrsta nuklearnog oružja koje oslobađa veliku količinu energije putem reakcije nuklearne fuzije i može biti više od tisuću puta jača od fisijske bombe. Poznata je još i kao H-bomba, hidrogenska bomba i fuzijska bomba.Do sada, srećom, ni jedna hidrogenska bomba nije iskorištena u ratne svrhe, ali su, i pored toga, vršena nuklearna testiranja ove vrste bombe.
