DRUŠTVO

Kako je zlato postalo svjetskom valutom?

kako-je-zlato-postalo-svjetskom-valutom

Što je to što čini zlato tako vrijednim i privlačnim već tisućljećima? Zašto je baš zlato, a ne neki drugi metal ili materijal?

Što je to što čini zlato tako vrijednim i privlačnim već tisućljećima? Zašto je baš zlato, a ne neki drugi metal ili materijal?

Zlato je postalo valutom koju vole i cijene diljem planete i kojom bi se mogla određivati vrijednost svega ostalog. Zlato je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Au.

Svakodnevno slušamo, čitamo i gledamo vijesti o europskoj i svjetskoj gospodarskoj krizi, povijesno slabom euru, državama pred financijskim slomom te zabrinutim svjetskim čelnicima koji već mjesecima pokušavaju pronaći najbolje rješenje. Stalno se u tim raspravama spomene zlato i kako bi se svijet ponovno trebao okrenuti ekonomiji temeljenoj na tom metalu.

Kemijski inženjer Sanat Kumar Element, šef odjela kemijskog inženjerstva na Sveučilištu Columbia,objašnjava da mora zadovoljiti četiri osnovna uvjeta kako bi mogao postojati kao samostalna i vrijedna valuta.

UVJETI:

  • Ne smije i ne može biti plin, budući da plinovi naprosto nisu praktični za svakodnevnu valutnu razmjenu. Ovim se prvim pravilom iz „igre izbacuje velika većina elemenata na periodnoj tablici, a među njima su i plemeniti plinovi, koji inače zadovoljavaju sve tri ostala uvjeta.
  • Takav element ne smije biti korozivan ili reaktivan. Na primjer, čisti litij eksplodira kad ga izložimo vodi ili zraku. Željezo hrđa. Ovim pravilom dodatnih 38 elemenata ne zadovoljava uvjet.
  • Ne smije biti radioaktivan. Osim što bi vaš novac u tom slučaju protekom vremena naprosto „ispario, radijacija je vrlo opasna za ljude i brzo bi vas usmrtila. Ovo eliminira dodatna dva reda elemenata koje se prikazuje izdvojeno iz tablice, a zovu se još i aktinidi te lantanidi. Ostaje nam još tridesetak elemenata koji zadovoljavaju sva tri uvjeta, ali većina naprosto nije pogodna da se koristi kao valutno sredstvo.
  • Element mora biti dovoljno rijedak da bude vrijedan, ali ne toliko rijedak da ga je gotovo nemoguće pronaći.Svega pet elemenata zadovoljavaju sve uvjete: rodij, paladij, platina, srebro i zlato.

Srebro se svojevremeno koristilo kao valuta, ali nikad nije uspjelo postati dominantan element zbog činjenice da vrlo lako gubi boju, odnosno tamni. Inače je kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral. Rodij i paladij su otkriveni tek u 19. stoljeću, stoga ih stare civilizacije zapravo nisu mogle koristiti, a kamoli trgovati njima. Platina je najbliži element tome da bude svjetska valuta, ali ono što ga konačno diskvalificira jest činjenica da se tali tek na 1600 stupnjeva Celzijusa, što je temperatura koju starije civilizacije nisu mogle postići svojom tadašnjom tehnologijom, stoga nisu bili u mogućnosti kovati ga u novčiće ili drugi oblik uniformirane valutne jedinice.

Nakon svega ovoga možete zaključiti da je zlato najpodobnije da bude svjetski ekvivalent vrijednosti svih dobara. Metal je sam po sebi dovoljno čvrst, a opet ga je lagano oblikovati. Ne reagira niti s jednim elementom i potpuno je bezopasno za korištenje. Poznavale su ga civilizacije još prije 6.000 godina.

Koliko iskopanog zlata trenutno postoji na svijetu? 

Ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali najbolje stručne procjene govore da bi se moglo raditi o 165 tisuća tona. To je brojka koju su ljudi iskopali tijekom svoje cjelokupne povijesti, a još je zanimljivija činjenica da je više od polovice iskopano u zadnjih pola stoljeća.

1 Komentar

1 Komentar

  1. 17. veljače 2014. at 14:23

    Vezat ekonomiju za zlato, pih koja gluposti.. I znači kad bi se svo zlato iskopalo na svijetu, države i gospodarstva ne bi više mogla rasti s obzirom da više nema zlata ?

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh