DRUŠTVO

Kako radi dizalo?

kako-radi-dizalo

Prije 200 godina nitko ne bi mogao ni zamisliti da će milijuni ljudi živjeti i raditi u zgradama koje su toliko visoke da se čovjek pješice ne može lagano popeti na posljednje katove.

Prije 200 godina nitko ne bi mogao ni zamisliti da će milijuni ljudi živjeti i raditi u zgradama koje su toliko visoke da se čovjek pješice ne može lagano popeti na posljednje katove. Danas ne možemo zamisliti velike nebodere u gradu bez dizala.

Dizalo ili lift je izmišljeno prije više od skoro dva stoljeća. U 19. stoljeću u New Yorku su imali hidrau­lična dizala. Kabina, odnosno platforma, bila je montirana na vrhu dugačkog klipa koji se nalazio u cilindru.

Da bi se dizalo uspinjalo, odozdo je u taj cilindar pumpana voda, a da bi se dizalo spuštalo, otvarana je slavina za ispuštanje te vode iz cilindra. Ta je voda odvođena natrag u rezervoar i mogla se iznova koristiti što je bilo dosta praktično. Dizala ove vrste danas uglavnom više nisu u upotrebi. Ta su dizala bila spora, a pošto šipka što podiže kabinu mora ulaziti čitava okomito u zemlju, takva se dizala ne mogu koristiti u visokim zgradama jer zahtijevaju duboke ukope.

Jedna vrsta hidrauličnih dizala se još uvijek upotrebljava u zgradama umjerene visine. Kod ovih se dizala šipka za podizanje ne nalazi ispod platforme, nego se mehanizam za podizanje nalazi pored otvora za dizalo, s kojim je vezan putem kolotura pomoću kojih podiže kabinu.

Gradnja visokih zgrada postala je moguća upravo zahvaljujući električnom dizalu. Takvo se dizalo podiže pomoću kablova koji se namotavaju oko bubnja na vrhu zgrade. Kod najnovijih dizala bubanj je zamijenjen jednostavnim koloturom koju izravno pokreće motor. Preko kolotura prolazi kabel pričvršćen za jedan kraj dizala, a dolje je drugi njegov kraj vezan za uteg pomoću kojega dizalo stoji u ravnoteži.

Suvremena dizala imaju mnoge naprave čiji je cilj sprječavanje nesretnih slučajeva. Jedna od tih naprava je i zračni jastuk na dnu otvora. Kad se dizalo spušta, platforma sve više zatvara presjek okomitog otvora da bi što manje zraka izašlo vani. Posljedica toga je stvaranje zračnog jastu­ka, odnosno usporavanje pada kabine. Drugi sigurnosni izum se sastoji od dvije čelične lopte koje se razdvajaju prilikom okretanja, sve dok ne pritisnu kočnicu što zaustavlja dizalo.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh