DRUŠTVO

Kako zaboravljamo?

kako-zaboravljamo

Zaboravljanje je jedan od kognitivnih fenomena koji je oduvijek budio čovjekovo zanimanje, kroz cjelokupnu povijest čovječanstva.

Zaboravljanje je jedan od kognitivnih fenomena koji je oduvijek budio čovjekovo zanimanje, kroz cjelokupnu povijest čovječanstva. Nijedan čovjek nije svjestan koliko pamti!

Zatvorite oči i pokušajte se sjetiti svega što ste vidjeli – svih ljudi, svih kuća, svih ulica, svih stvari koje ste ikad vidjeli i svih riječi i brojeva koje ste ikad naučili. Izgleda da nema kraja.

Zaboravljanje je suprotan proces od pamćenja i ogleda se u nemogućnosti reprodukcije i retencije učenog sadržaja. Zaboravljanjem nastaju promjene nastale učenjem. Potpunog zaboravljanja nema, jer je sadržaj koji smo učili ostavio izvjesni fiziološki trag u moždanim strukturama, pa se u određenim uvjetima može pobuditi.

U našem mozgu postoji centar za pamćenje, gdje su milijuni pojmova smješteni u skladi­šte, isto tako uredno kao u dobroj knjižici. Mi još ne znamo kako se zbiva ovo čudo slaganja i smještanja u registar, ali znademo da se to zbiva na jedan točno određeni način, ovisno o pred­metu.

Pošto su pojmovi svrstani u određeni red, moguće je da jedan dio skladišta bude oštećen ili uništen, a da drugi dijelovi ostanu netaknuti. Na primjer, poslije povrede mozga ili krvarenja u mozgu može biti uništen dio skladišta za pamćenje samo određenih pojmova. Čovjek može zaboraviti kako da upotrebljava riječi, ali se još uvijek znade koristiti brojevima.

Ponekad ljudi gube sposobnost vidnog pre­poznavanja zato što su stari ili zbog neke povrede koja im ne dopušta da prepoznaju predmete koje gledaju. Mogu gledati loptu, a da ne znaju što je to. Ali, ako je dodirnu, u stanju su je prepoznati zato što prepoznavanje stvari opi­pavanjem ne ovisi o skladištu za vidno pamćenje.

Naš mozak ima i jedan centar za pamćenje zvukova. Tu su uskladišteni zvuči koje pamtimo, kao u golemoj diskoteci u kojoj se čuvaju gramofonske ploče. Najčešće se misli kako je zaboravljanje uzrokovano vremenom, što najviše dolazi do izražaja u poznatoj narodnoj poslovici “Vrijeme liječi sve rane”. Mnoga psihologijska istraživanja, međutim, dokazuju upravo baš suprotno.

Kako spriječiti zaboravljanje?

  • Nastojati zapamtiti – usmjerenost i koncentracija na to što se uči ili zbiva, namjera da se zapamti na dulji rok, pozitivno djeluju na zapamćivanje.
  • Dobro naučena građa otpornija je na zaboravljanje – prenaučiti ili ponoviti naučeno.
  • Aktivno reagirati – pamtimo svoje reakcije na događaj, nastojati višestruko reagirati – formulirati svojim riječima, zapisati, razmišljati.
  • Tražiti značenje materijala – povezati s poznatim, postavljati pitanja sam sebi, razmisliti kako bi to rastumačili nekom drugom.
  • Verbalizirati naglas – jedno glasno ponavljanje poboljšava zapamćivanje čak do 25%.
  • Rasporediti ponavljanje u vremenu sukladno krivulji zaboravljanja.

Čovjek može i potpuno izgubiti pamćenje, što se naziva amnezijaAlzheimerova bolest, neizlječivi progresivni poremećaj pamćenja i prava javnozdravstvena pošast bliske budućnosti.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh