Zamislite da ste na brodu koji prelazi ocean ili da prolazite kroz pustinju koja nema nikakvih oznaka. Kako ćete opisati mjesto gdje se nalazite, a da to svakom pojedincu na svijetu bude jasno? To se postiže pomoću geografske širine i dužine. Pomoću njih se određuje bilo koje mjesto na Zemljinoj površini.
Ako želimo odrediti neko mjesto prema njegovu položaju na sjeveru i jugu, onda govorimo o širini. Liniju što prolazi oko središta Zemlje nazivamo ekvatorom ili polutnikom. Ta linija ima geografsku širinu nula (0). Sjeverno od ekvatora je sjeverna širina, a južno od ekvatora južna širina. Zamislite linije povučene oko Zemlje na jednakim udaljenostima sjeverno i južno od ekvatora. Te se linije nazivaju usporednice ili paralele, jer su paralelne jedna s drugom i s ekvatorom. Udaljenost između svake linije ne mjeri se kilometrima nego stupnjevima. Jedan stupanj iznosi 1/360 kruga.
Poslije svakih 15 stupnjeva imamo drugu liniju geografske širine. Sjeverni pol se nalazi na 90 stupnjeva sjeverne širine, a Južni pol na 90 stupnjeva južne širine. Pretpostavimo da želimo izmjeriti udaljenost prema istoku i zapadu, što se naziva geografska dužina. Ali, odakle ćemo početi? Odavno je odlučeno da linija što prolazi kroz Greenwich u Engleskoj bude početna linija duljine koja se obilježava sa nula (0). Linije duljine nazivaju se meridijani, tako da je linija što prolazi kroz Grinič prvi meridijan. Istočno od ove linije je istočna dužina, a zapadno zapadna dužina. Da bismo dobili još točnija mjerenja, jedan stupanj podijeljen je na 60 minuta, a jedan minut na 60 sekundi.
Sjecište tih koordinata (dužine i širine) je jedinstvena točka na zemljinoj površini i preko nje se može odrediti točan položaj nekog objekta.
