Površine drvenih gradivnih elemenata nakon što se prepile nisu glatke. Te površine su grube zbog profila oštrice pile, a nije rijetkost da nisu niti svuda ravne.
Grede, daske i ostale površine drvenih gradivnih elemenata nakon piljenja nisu glatke, ali su u takvom stanju u kakvom su nakon piljenja znatno povoljnije od obrađenih te ih se u vlastitoj izvedbi možete zaravnati blanjanjem i dodatno izgladiti struganjem. Blanjanjem se površina može toliko izravnati dok ne postane glatka da se prelaskom dlana ne osjeti nikakvo trnje i neravnine. Nakon brušenja, najfinija obrada površine, koju nalazimo kod namještaja, postiže se završnim poliranjem.
Glatke površine drvenih elemenata uostalom nisu samo čimbenik ljepote nego uvelike pridonose zaštiti drveta od štetočina. Tako na primjer kućna strizibuba, štetočina drveta, najradije polaže svoja jajašca u pukotine i udubljenja.
Blanjanje
Postoje vrlo različite blanjalice u ručnim i strojnim varijantama. Za razliku od brušenja, blanjanjem se može skidati veća debljina materijala za manje vremena, a uz ispravno postupanje moguće je postići ujednačene rezultate na velikim elementima.
Odluka o isplativosti nabave strojne, električne ili akumulatorske, blanjalice za kućnu radinost mora se donijeti prema individualnim potrebama.
Tijekom blanjanja drveni element ne smije se ni u kojem slučaju pomicati. Fiksiranje je stoga najbolje izvesti vodoravno s klupom za blanjanje ili stegom koju pričvrstite za stol.
Blanjalica se obično s dosta zamaha jednolično povlači u smjeru vlakana drveta. Ni u kojem se slučaju se ne blanja samo preko grubih mjesta, nego različitim pritiskom dalje od tih mjesta u oba smjera, ovisno o tome treba li skidati malo ili puno materijala. Kod povlačenja blanjalice unatrag treba je lagano podignuti. Tijekom vremenom nastat će posve glatka površina.
Na vrlo neravnim drvenim elementima prije zaglađivanja uklanjaju se veća izbočenja blanjalicom za grubo ravnanje. Za vrlo hrapave površine prethodno bi se trebalo obraditi posebnom blanjalicom koja ostavlja lagano valovitu površinu pa se nakon toga prelazi blanjalicom za grubo ravnanje.
Dvostrukom blanjalicom može se čak blanjati u smjeru suprotnom od smjera vlakana. Konstrukcija s dodatnim nožem iza oštrice djeluje tako da iverje neposredno iza oštrice biva prekinuto da se materijal ne bi dalje otkidao. Nakon malo vježbanja blanjalica će skladno kliziti preko površine. Najbitnije je da konstantno držite ravninu, bez drhtanja i kidanja.
Prema zvuku koji pritom nastaje, stolari to nazivaju „zviždanje“. Suprotno od toga su trešnja, zapinjanje i poskakivanje koje treba izbjegavati jer tako ne nastaju glatke nego površine pune špranja i oštrih bridova.
Pri namještanju noža pripazite da ne strši previše ispod stope. Maksimalno virenje neka bude 0,5 mm. U suprotnom blanjalica neće kliziti, nego će kidati površinu materijala.
Noževi strojnih blanjalica naknadno se ne oštre. Kad postanu tupi, valjak s noževima se okrene (dvostrani nož blanjalice) i koristi se dalje. Kad i druga strana otupi, potrebna je zamjena.
Prednosti su strojnog blanjanja veća brzina rada, sporije umaranje te specijalne primjene kao npr. guljenje bridova pomoću V žlijeba u stopi blanjalice te koso blanjanje pomoću šine za vođenje.
Ako nikada prije niste blanjali ili je ste dugo izvan forme, treba trenirati na otpadnim elementima prije nego što se bacite na ozbiljnu obradu. Među lakše vježbe ubraja se npr. lomljenje ili skidanje slojeva bridova. Na taj se način vrlo učinkovito može vježbati vođenje blanjalice.
Najbolje je uzeti „sat vježbanja“ na dasci koja Vam više nije potrebna. Prednosti su strojnog blanjanja veća brzina rada, sporije umaranje te specijalne primjene kao npr. guljenje bridova pomoću V žlijeba u stopi blanjalice te koso blanjanje pomoću šine za vođenje.
