Karijera

Kako izgleda posao arheologa?

kako-izgleda-posao-arheologa

Arheolozi su poput detektiva koji istražuju ono što se dogodilo u dalekoj prošlosti…

Arheolozi su poput detektiva koji istražuju ono što se dogodilo u dalekoj prošlosti. Oni prikupljaju tragove, sve pažljivo bilježe, a onda sastave priču koja je rezultat njihove istrage. Tragove nalaze među svim onim predmetima koje su drevni narodi ostavili za sobom, kao što su slomljene posude ili oruđe. Tragove treba tražiti i među velikim stvarima, kao što su ruševine kuća ili cijeloga grada, kao što su Pompeji u Italiji.

Arheolozi najčešće rade u skupinama koje čine specijalisti za određeno područje – svaki od stručnjaka s pomoću različitih tehnika otkriva nešto o prošlosti. Kako bismo naučili nešto o prošlosti, arheolozi prvo moraju pronaći mjesto na kojemu se nalaze njezini tragovi. Nekada su ostatci drevnih civilizacija tako veliki da ih svatko može vidjeti, kao što je Machu Picchu, veličanstveni grad Inka u Peruu. Često se, međutim, događa da ih arheolozi moraju tražiti u zgradama, na poljima, ispod zemlje ili ispod mora.

Fotografija iz zraka vjerojatno je najvažnija tehnika kojoj arheolozi pristupaju da bi otkrili gdje treba tražiti ostatke prošlosti. Usjevi kao što su pšenica, ječam i šećerna repa rastu na određen način ako im se korijenje nalazi iznad zatrpanoga zida ili jarka. Ponekad čak i trava pokazuje gdje se krije moguće arheološko nalazište. Svake godine iz zrakoplova se snime tisuće fotografija za potrebe arheologa.Pretraživanje terena podrazumijeva precizno mjerenje svih vidljivih tragova pronađenih na površini zemlje. Radovi na terenu su sve one aktivnosti koje arheolozi, ili drugi znanstvenici, provode u prirodnome okruženju, a ne u laboratoriju.

Neki arheolozi provode vrijeme tako što bilježe (crtežima, fotografijama i opisima) građevine ih neke druge tragove pronađene u gradovima. Na primjer, mjesta svih grobnih humaka mogu biti obilježena na karti grada. Drugi odlaze na teren izvan grada i prikupljaju sitne predmete koji su skriveni ispod površine zemlje. Nekad se pri oranju dogodi da komadi keramike, kosti ili crijepa izađu na površinu. Prikupljanje takvih tragova i precizno bilježenje mjesta na kojemu su pronađeni daje nam jasniju sliku o tome gdje su ljudi nekada živjeli.

Iskopavanje

Arheolozi bilježe sve na što naiđu tijekom istraživanja. Ponekad postoji potreba da se na nekome mjestu ili narodu sazna što je više moguće, te se onda pristupi iskopavanju. Često se događa da se diljem svijeta organiziraju iskopavanja na onim mjestima na kojima će biti izgrađeni novi putovi ili zgrade, koji bi zauvijek uništili sve tragove prošlosti.

Iskopavanje podrazumijeva naizgled čudnu činjenicu da arheolozi moraju uništiti dio nalazišta da bi ga u potpunosti razumjeli. Zato je iznimno važno bilježiti sve crtežima i fotografijama. Nijedan arheolog ne može sam obaviti iskopavanje. Zato arheolozi rade u skupinama koje često znaju biti velike.

Analiza onoga što je pronađeno

Posao arheologa završava s iskopavanjem. Sve bilješke o iskopavanju pregledaju stručnjaci koji o tome pišu izvještaj. Zatim arheolozi koji su stručnjaci za identificiranje i datiranje (određivanje starosti) komada keramike, kosti, pa čak i sjemenja raznih biljaka, zajedno rade na sklapanju svih dijelova slagalice. Willard F. Libby je 1948. godine usavršio datiranje s pomoću radioaktivnoga ugljika, što je omogućilo veoma precizno određivanje starosti predmeta. Ipak, čak i uz najsuvremeniju opremu nije nimalo lako rekonstruirati prošlost. Nisu sva nalazišta i tragovi tako dobro očuvani kao na primjer Pompeji ili egipatske mumije.

Izlaganje prošlosti

Iskopine, ili barem dio njih, obično nađu mjesto u nekome muzeju. Predmeti se u muzejima izučavaju i čuvaju kako bi i drugi mogli nešto naučiti na osnovi njih, ili samo da uživaju u njihovoj ljepoti. U nekim muzejima predmete ćete vidjeti u zasebnim vitrinama, dok su u drugim izloženi zajedno, kako bi se što jasnije ispričala priča koju su arheolozi sastavili o prošlosti.

POPULARNO

To Top