Sigurni smo kako ste do sada čuli kako gazirana pića nisu pretjerano dobra za zdravlje. Nažalost, stvari su mnogo gore nego biste mogli pomisliti. Gaziranih pića i njihovih prepoznatljivih okusa teško se je odreći. Odlično pašu uz ručak, druženje s prijateljima, miješanju s alkoholom, a i nekako smo na njihov pjenušavi okus.
Prepuna su šećera
U mnoga se gazirana pića stavlja glukozno – fruktozni sirup koji je jeftiniji od šećera. Pola litre gaziranog pića sadrži oko 16 žličica šećera i to najviše u formi glukozno – fruktoznog sirupa. Ovo je pak tri puta veća doza šećera od one koju dnevno preporučuju liječnici. Nekoliko studija je pokazalo da fruktozni sirup u sebi često ima nezanemarive količine žive.
Pretilost
Fruktoza, voćni šećer, puno opasnija od običnog šećera, a budući je puno jeftinija sve se češće koristi u gaziranim pićima. Fruktoza se prerađuje u jetri i od nje se stvaraju zalihe masti u tijelu. Stoga mnogi upravo fruktozu iz fruktozno – glukoznog sirupa krive za epidemiju pretilosti u zapadnom svijetu.
Oko dvije trećine odraslih Amerikanaca i gotovo polovica odraslih Europljana (tu nažalost nismo nikakva iznimka) su prekomjerne težine ili pretili. Istraživanje provedeno na Harvardskoj školi za javno zdravstvo pokazalo je nedvojbeno postojanje veze između konzumacije gaziranih pića i viška kilograma. Gazirana pića zaslužna su za 7% svih kalorija koje dnevno unosimo u tijelo, što je više od bilo koje druge pojedinačne namirnice. Ta su pića prepuna tzv. „praznih kalorija, zbog čega je sasvim moguće unijeti veliku količinu takvih kalorija u tijelo, a pritom se i dalje osjećati gladnim. Samo jedna limenka gaziranog pića dnevno dovodi do sedam kilograma viška tijekom godine dana.
Također i dijetalna gazirana pića zapravo pridonose gomilanju kilograma. Studija provedena na 1550 ljudi zaključila je da oni koji piju takve sokove imaju 41% povećani rizik od pretilosti, a on se povećava za svaku bočicu koju dnevno popiju. Čini se kako sladak okus signalizira tijelu da skladišti masti i ugljikohidrate, što osobu čini gladnijom. Sladak okus također stimulira izlučivanje inzulina, koji blokira sposobnost tijela da sagorijeva mast.
Kronične bolesti
Unosom gaziranog pića u organizam, razina šećera u krvi naglo se povećava, što s vremenom gotovo pouzdano dovodi do pojave dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i ostalih kardiovaskularnih problema, a sve je više dokaza da se povećavaju i šanse za razna tumorska oboljenja. Taj kukuruzni sirup, te visoke nivoe slobodnih radikala dovode se u vezu s oštećenjem tkiva i kože te probavnim komplikacijama. Rezultati, koje su proveli američki medicinski stručnjaci, pokazali su da konzumiranje gaziranih pića povećava rizik od stvaranja kamenca u bubregu.
Utječu na slabljenje imuniteta
Ljudi koji piju gazirane sokove umjesto zdravih pića (poput malomasnog mlijeka ili čistog voćnog soka), imaju manje šansi da unesu adekvatnu dozu vitamina A, kalcija i magnezija. Osim toga, gazirana pića sadrže fosfornu kiselinu koja crpi kalcij i magnezij. Naime, ova dva elementa pomažu održavanje efikasnosti imunološkog sistema.
Uzrokuju mišićnu slabost
Gazirana pića uzrokuju smanjenje razine kalija u krvi, što pak dovodi do problema s mišićima i srcem i jakih grčeva. Ovim su posebno ugroženi ljudi koji piju velike količine gaziranih pića dnevno, znači i po nekoliko litara. Kod njih se pokazalo da su problemi sa srcem i ostalim mišićima u tijelu nestali kada su dobili određenu količinu kalija i – kada su prestali piti gazirana pića.
Karijes i zubne tegobe
Osim šećera, ono što agresivno uništava zubnu caklinu su kiseline u gaziranim pićima. Četiri ili više čaša gaziranih pića dnevno kod tinejdžera povećavaju rizik od erozije zuba za čak 250%, pokazala je jedna britanska studija. Za razliku od kvarenja zubi, kojemu je uzrok previše šećera, erozija cakline izazvana je kiselim sastojcima pića. Čak su i dijetna gazirana pića opasna, a rizik se smanjuje pijenjem mlijeka i vode.
Zdravlje kosti
Unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirani napici, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcija. Gazirana pića sadrže fosfate, minerale koji mogu narušiti koštanu gustoću ako ih se uzima znatno više od kalcija. Premalo mlijeka u mladoj dobi snažan je faktor rizika za osteoporozu u starijim godinama. Mlijeko sadrži kalcij i proteine koji su neizmjerno važni za zdravlje kostiju.
Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka.
Pridonose globalnom zatopljenju
Velike količine plastičnih boca koje ostaju nakon konzumacije, najčešće završavaju kao ne sortirana plastika. Važno je i spomenuti i goleme resurse koji se troše kako bi se ovakva pića dovezla od proizvođačkog pogona do proizvođača. Neke tvrtke koje proizvode gazirana pića povezane su s krizom vode u državama poput Indije jer su uzurpirale izvore pitke vode. Općenito, za gazirana pića koriste se velike količine pitke vode. Uz to, plastične bočice u kojima se nalaze gazirani sokovi sadrže toksičnu kemikaliju bisfenol A. Ova kemikalija se sve više povezuje s raznim bolestima, uključujući i slabljenje imunološkog sistema. Stručnjaci preporučuju kako bi se djeca trebala zaštititi od izlaganja proizvodima koji sadrže BPA, posebno onih koji su namijenjeni svakodnevnoj upotrebi.
Gazirana pića ne gase žeđ
Sav taj šećer iz gaziranog pića izvlači svu slinu iz usta, koja ostaju suha i jednostavno nas potiču da nešto prigrizemo. Dakle, osim što gaziranim pićem dobivamo samo prazne kalorije, potiču nas na grickanje i jedemo više nego što bismo to učinili nakon čaše vode.
No, to nije sve. Evo što se događa u tvom tijelu nakon konzumacije gaziranog pića:
- Drastično se povećava razina šećera u krvi, a jetra odgovara tako što ogromnu količinu šećera počinje pretvarati u mast.
- Apsorpcija kofeina iz napitka, zjenice se šire, raste krvni tlak, a jetra izbacuje još šećera u krv.
- Počinje izlučivati hormon dopamin, inače poznat kao hormon euforije, koji se izlučuje i nakon konzumacije droga.
- Nakon nekog vremena pada koncentracija šećera u krvi pa ćeš naglo osjetiti potrebu ili za novim gaziranim napitkom ili za kakvom hranom
