Kiša i druge ostale padaline što padnu na zemljinu površinu stalno otječu u obliku potočića, potoka, rječica i rijeka, te se spajaju i čine veliki vodeni tok koji postaje široka rijeka. Mnoge se rijeke ulijevaju u more. Međutim, neke se ulijevaju u more, a druge u jezera, dok treće, koje prolaze kroz suhe doline, postaju sve manje, sve dok, zbog ishlapljivanja i poniranja u suhu zemlju, potpuno ne nestanu.
Riječnu vodu djelimice čini kišnica, koja teče po površini i ulijeva se u riječno korito, a djelimice je to voda od otopljenog snijega i leda, kao i voda iz izvora i jezera.
Velike rijeke imaju mnoge pritoke koje se u njih ulijevaju. Ohio i Missouri u Sjevernoj Americi, koje su i same po sebi velike rijeke, zapravo su pritok veće rijeke koja se zove Mississippi. Svaki pritok ima svoje manje pritoke, tako da je veliki riječni tok rijeke Mississippi sastavljen od tisuća rijeka, rječica, potoka i potočića.
Površina što je obuhvaća riječni tok može biti vrlo prostrana. Tok rijeke Mississippi — Missouri, na primjer, koje su dugačke oko 6.600 kilometara, nalazi se na površini od preko 3.000.000 četvornih kilometara. Južnoamerička rijeka Amazona ima najveći tok na svijetu: preko 1 milijuna četvornih kilometara.
Rijeke, malo-pomalo, dube zemlju i odnose je u more. Tijekom tisuću godina to može prouzrokovati znatnu eroziju (izglodavanje, izlokavanje). Veliki kanjon rijeke Colorado pokazuje koliko se kanjon može duboko usjeci u svoju dolinu.
