Geografija

Kako nastaju virovi?

kako-nasataju-virovi

Kad govorimo o vrtlogu ili viru, zamišljamo golemu količinu vode koja se okreće i uvlači ljude i brodove.

Kad govorimo o vrtlogu ili viru, zamišljamo golemu količinu vode koja se okreće i uvlači ljude i brodove. Iako su vrtlozi često opasni, na otvorenu moru ne postoje niti imaju kretnje koje usisavaju i vuku brodove nadolje.

Zacijelo ste vidjeli malene virove u potoku, rijeci ili nekom drugom manjem brzacu. Oni se nalaze tamo gdje obala naglo zalazi u maticu i stvara kružno kretanje vode. Kada voda sužava svoj put i ulazi u uski prolaz kod ispupčenja, ona teži tomu da se nagomila na vanjskoj strani kruga i da se ulegne u obliku lijevka na sredini. To je rezultat djelovanja centrifugalne sile (sile koja odvlači od središta), one iste sile koja zadržava vodu na dnu posude kad posudu brzo okrećemo u krug.

Kako nastaju veliki virovi i jesu li opasni za ljude i brodove?

Kad naiđe plima i sudari se sa strujom prethodne oseke, morske se struje počnu kretati ukrug. To se vrlo često događa u uskim prolazima između skupina otoka i obala kopana. Kada je ovaj uski prolaz vrlo dubok, to se kružno kretanje vode ponekad pretvara u spiral­no, usmjereno naniže i sa središtem duboko dolje. Ali, kao što smo već rekli, to se na otvorenom moru ne događa. Vir na otvorenu moru je samo kovitlac vode koji jednostavno znači da se voda kreće u krug.

Vrtlozi se javljaju u mnogim dijelovima svije­ta. Tri najpoznatija su Melstrom, Haridba i vrtlog ispod slapova Nijagare. Melstrom se nala­zi u blizini norveške obale, a Haridba u uskom kanalu između Italije i Sicilije.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh