Geografija

Kako nastaju vulkani?

kako-nastaju-vulkani

Prije mnogo milijuna godina Zemlju je sačinjavalo rastopljeno i užareno kamenje – magma.

Prije mnogo milijuna godina Zemlju je sačinjavalo rastopljeno i užareno kamenje – magma. Tijekom vremena ona se polako hladila i stvrdnjavala stvarajući tako Zemljinu koru. Ali Zemlja nije potpuno hladna. U njezinu središtu nalaze se pukotine u kojima se i danas nalazi magma. Mjesta na Zemljinoj kori gdje lava izbija na površinu zovu se vulkani. Oni imaju ljevkaste otvore – kratere. Kanalom ili dimnjakom povezani su s ognjištem vulkana, ishodištem erupcije.

Svaki vulkan može imati glavni krater i niz sporednih. Vulkan može biti ugašen, može izbacivati sumporne pare, može biti u neprekidnoj aktivnosti i u erupciji. U prva dva stanja vulkan je iscrpio svoju eruptivnu fazu. U razdoblju umjerene aktivnosti on neprestano izbacuje lavu. Iza ove faze može nastupiti erupcija ili neaktivnost.

Vulkani postoje i ispod mora, to je otkriće staro jedno stoljeće. Tijekom postavljanja prvog telegrafskog voda između Europe i Amerike otkriveno je da se dno Atlantika ne sastoji samo od prostranih pješčanih dolina, nego i od pravih planinskih lanaca, katkad viših od onih na kontinentima. Na Zemlji postoji oko 80 podmorskih vulkana.

Najviši poznati podmorski vulkan je Mauna Kea na Havajima, u Tihom oceanu. Viši je od 9 000 m, a 4 000 m uzdiše se nad površinom mora. Poznajemo 500 aktivnih vulkana, a polovica ih se nalazi na području Tihog oceana. Iz tog razloga ovaj pojas, koji obuhvaća Filipine, Havaje, Polineziju, Marijansko i druga otočja, nazivamo Tihooceanski vatreni prsten. Nemirni su i vulkani Srednje Amerike (u Meksiku i na Malim Antilima), kao i oni u Andama (u Peruu, Boliviji i južnom Čileu). Poznata vulkanska područja, dijelom i s aktivnim vulkanima, nalazimo na Islandu, Azorima i Novom Zelandu. Najviši vulkan na zemlji je Kilimandžaro, koji se nalazi u Tanzaniji, u istočnoj Africi. Njegov najviši vrh je Kibo (5895m). Hrvatskoj su najbliži vulkani u južnoj Italiji: Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.

Mogu li nastati novi vulkani?

Da, upravo zbog toga što Zemlja nije u potpunosti ohlađena. Tako je stvoren otok Surtsey 1963. godine, na pučini uz južnu obalu Islanda. Poslije izbacivanja, ohlađena, nagomilana lava stvorila je vrh vulkana, koji je tako dosegao razinu mora. Svaki puta kad je more prodiralo u krater, otok su potresale jake eksplozije. Kad se otok uzdigao iznad površine mora, prestale su aktivnosti ovog vulkana.Erupcije nisu uvijek jednake.

Erupcije određuje kemijski sastav magme i njena temperatura. Razlikujemo nekoliko vrsta: havajske, u kojih je rijeka tekuće lave široka i spora, strombolske s tekućom lavom i izbacivanjem pepela i kamenja, vulkanske s eksplozivnim izbacivanjem krutog materijala, montpeleanske s eksplozijom i izbacivanjem vrućeg oblaka, i one kod kojih eksplodira stari krater i raznese nadaleko stijene, pepeo i komadiće lave.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh