Astronomija

Kako razlikujemo galaksije?

mali20magellanov20oblak

Jedno od najvažnijih znanstvenih otkrića 20. stoljeća je bilo otkriće galaksija. Do tada se smatralo da je naša sustav jedini takav u svemiru.

Jedno od najvažnijih znanstvenih otkrića 20. stoljeća je bilo otkriće galaksija. Do tada se smatralo da je naša sustav jedini takav u svemiru.

Do otkrića galaksija je došao Edward Hubble 1924. godine kada je promatrajući jednu vrstu promjenjivih zvijezda, cefeide uspio uočiti ono što danas nazivamo Andromedinom galaksijom.

Danas znamo da postoje stotine milijardi drugih galaksija u svemiru. Galaksije su velike nakupine zvijezda, zvjezdanih skupova, maglica i plina. Imaju gravitacijski centar oko kojega se zvijezde gibaju.

  • Spiralne galaksije su one koje smatramo najčešćim galaksijama. Jedna od njih je i naša, Mliječi put. One su spiralne strukture te izgledaju kao da imaju zavijene krakove koji izlaze iz jezgre. Jezgra je uvijek žute ili crvenkaste boje jer se u njoj nalaze starije zvijezde. Krakovi ili vanjski dio spiralnih galaksija je plavkastih tonova jer se u njemu nalaze većinom mlade vruće zvijezde. One zbog svoje visoke temperature i termonuklearnih reakcija koje stvaraju, sadrže teže elemente koji se nakon njihove smrti odbacuju u među zvjezdani prostor.
  • Spiralne galaksije s prečkom su utoliko drukčije od spiralnih galaksija po tome što prečka presijeca jezgru galaksije pa krakovi ne izlaze iz jezgre nego iz prečki. Ovih galaksija s prečkom ima puno više nego onih bez nje, a vjeruje se da spiralne galaksije u svom evolucijskom procesu dobivaju prečke te da zapravo nisu drukčiji tip galaksije.
  • Eliptične galaksije su za razliku od spiralnih puno jednoličnije, i, naravno, eliptičnih oblika. One ne sadrže puno međuzvjezdanog plina što znači da ne stvaraju uvjete za rađanje mladih zvijezda. Njih nastanjuju stare zvijezde koje se slobodno gibaju. Ono što je za njih još jako karakteristično je da jako variraju po svojoj veličini.
  • Nepravilne galaksije su sve ostale galaksije koje su bogate međuzvjezdanih plinom pa su mjesto rađanja mnogih novih zvijezda. One nemaju određen geometrijski oblik, ali Veliki i Mali Magellanovi oblaci vam mogu poslužiti kao primjer nepravilnih galaksija koje su u blizini naše.
Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh