Geografija

Kako su nastale stijene?

kako-su-nastale-stijene

Stijena je sastavni dio Zemljine kore i njezinog gornjeg plašta (litosfere). Površina Zemlje je hladna i kruta.

Stijena je sastavni dio Zemljine kore i njezinog gornjeg plašta (litosfere). Površina Zemlje je hladna i kruta. Nasuprot tome, materijal koji se nalazi nekoliko kilometara ispod Zemljine površine je veoma topla tvar zvana magma. Sastoji se od materijala koji tvore stijene, istopljenih uslijed veoma visokih temperatura. Ponekad magma isteče na površinu gdje se ohladi i formira eruptivne stijene.

Jedan od načina na koji se stvaraju eruptivne stijene je kada magma izbije kroz vulkan. Tada se zove lava. Ohladi se i ukruti veoma brzo pa stvara razne vrste stijena, kao bazalt. Stijene su sastavljene od malih čestica zvanih kristali. Stijene koje su nastale od lave imaju veoma sitne kristale. Ponekad je magma istisnuta na površinu kroz pukotine Zemlje pa se sporije hladi i kruti. Stijene što nastaju na taj način, kao granit, sastavljene su od mnogo većih kristala.

Mnogo drugih stijena nastalo je od eruptivnih stijena. Te druge stijene mogu se podijeliti u dvije skupine: sedimentarne stijene i metamorfne stijene. Veoma stare stijene postepeno se troše erozijom — djelovanjem vjetra, kiše, leda, rijeka i mora. Čestice koje su erozijom otkinute od tih stijena nošene su dalje i obično nataložene, na primjer na dno mora. Nakon milijuna godina mase tih čestica se čvrsto spoje i formiraju sedimentarne stijene.

Pješčenjak i glina su sedimentarne stijene. Pješčenjak je sastavljen od čestica srednje veličine, a glina od veoma sitnih čestica. Neke su sedimentarne stijene nastale od nataloženih školjaka i kostura životinja koje su živjele u morima i rijekama prije milijuna godina: vapnenac i kreda su primjeri takvih stijena.

Metamorfne stijene su formirane djelovanjem velike topline na eruptivne i sedimentarne stijene. Ta toplina često potječe od nekog vulkana u erupciji. Mramor je metamorfna stijena nastala od vapnenca; škritjevac je nastao od krede. Mnoge metamorfne stijene sadrže velike kristale dragog kamenja, kao što su granat i rubin.

Sve su stijene načinjene od kristala različitih kemijskih sastojaka zvanih minerali. Kvare je najobičniji mineral i nalazi se u većini stijena. Pijesak na morskim obalama sastoji se od sitnih zrnaca nošenih i glačanih djelovanjem plima. I šljunak na žalu je glačan i zaobljiivan djelovanjem mora. Taj proces glačanja putem mora traje milijunima godina.

Tamna boja mnogih stijena prouzročena je prisutnošću minerala koji sadrže željeza i magnezija. Olivin i amjibol su primjeri takvih minerala. Mineral kalcit nalazi se u vapnencu i kredi. Sastoji se od one iste tvari koja stvara prevlaku s unutarnje strane kotla (kamenac), on stvara i stalaktite i stalagmite u podzemlja špilja.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh