Prvo lansiranje svemirske letjelice s posadom bilo je 12. travnja 1961. godine. Bio je to sovjetski svemirski brod Vostok 1 s astronautom Jurijem Gagarinom kome pripada naslov prvog astronauta u povijesti. Osam godina poslije, 21. srpnja 1969. Prvenstvo je pripalo Sjedinjenim Američkim Državama s misijom Apollo 11. Članovi posade su bili Neil Armstrong, Edwin Aldrin i Michael Collins. Prvi čovjek koji je stao nogom na Mjesec bio je Neil Armstrong. Od 1969. do 1972. god. pet je američkih posada bilo na Mjesecu.
Kako su se kretali astronauti po Mjesecu?
U prvim istraživačkim misijama po Mjesečevoj površini astronauti su se kretali pješice, prilično teško, u svojim glomaznim i nespretnim svemirskim odijelima. U tri posljednje uspješne misije (Apollo 15, 16 i 17) 1971. i 1972. godine astronautima je stavljeno na raspolaganje posebno vozilo za kretanje po Mjesečevoj površini. To je Lunar Rover Wehicle, to je vrsta terenskog vozila napravljena za tu priliku, koje je moglo savladati prepreke visoke do 30 cm, pukotine široke do 70 cm i nagibe do 20 stupnjeva. Pomoću četiri pogonska kotača, crpeći energiju iz akumulatora, LRW je razvijao brzinu do 16 km na sat a mogao je prijeći 65 km udaljenosti. Težio je 204 kg a nosivost mu je bila 236 kg.
Astronauti za vrijeme leta izlaze iz svemirske letjelice. Prvi pokušaji svemirskih šetnji bili su samo iz eksperimentalnih razloga. Prvi čovjek koji je 1965. godine izišao u svemir, bio je sovjetski astronaut A. Leonov. Rekord pripada astronautu Aldrinu s tri šetnje za redom u misiji Gemini. Poslije – a to je osnovni cilj – izlasci služe za nadzor i održavanje tehnike. Ovo posebno vrijedi za posadu space shuttlea čija bi osnovna zadaća u budućnosti trebala biti uvođenje satelita u orbitu, možda čak gradnja svemirske postaje i njeno redovito održavanje. Za obavljanje poslova izvan letjelice astronautima je na raspolaganju prikladan modul kojim mogu lako upravljati.
Postupnim usavršavanjem misija razvijala se i odjeća astronauta. Danas postoje različita svemirska odijela za boravak u brodu i izvan njega. Udobnija su i šira, a razlikuju se i po obliku i materijalu. Za astronauta u svemiru ne postoji gore i dolje. U visinama svemirskih letova privlačna se sila Zemlje ne osjeća.
