Kemija

Kako to da se u toplomjeru upotrebljava živa?

kako-to-da-se-ziva-upotrebljava-u-toplomjerima

Jeste li se ikada zapitali kako to da se ne upotrebljava neki drugi kemijski element za mjerenje temperature u toplomjeru? Zašto baš živa?

Jeste li se ikada zapitali kako to da se ne upotrebljava neki drugi kemijski element za mjerenje temperature u toplomjeru? Zašto baš živa? Živa je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg. Ime je dobio od latinske riječi „hydrargyrum“ što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal koji je pri sobnoj temperaturi tekućina, a karakteriziraju i to da loše provodi toplinu i električnu struju. Jedini način da mjerimo toplinu nekog tijela je pomoću djelovanja te topline na određeni predmet i na osnovi promjena što toplina izaziva u takvom predmetu. I sami možete shvatiti zašto je tomu tako. Toplina i hladnoća izazivaju promjene mnogih tvari i predmeta. Za toplomjer je potrebna takva tvar koja će se, na istoj temperaturi, ponašati uvijek isto.

Utvrđeno je da je živa pogotovo jako pogodna za tu svrhu. Toplina izaziva širenje žive, ali je to širenje uvijek jednako na istoj temperaturi. Zbog toga živu stavljamo u staklenu cjevčicu, pa se ona, kad se cjevčica zagrije, širi podiže do iste točke na cijevi kad god je izložena istoj temperaturi.

Dodavanjem ljestvice na staklenoj cjevčici dobiti ćemo jednostavan toplomjer. Ljestvica nam je potrebna da bismo znali do koje se visine živa popela. U suvremenom toplomjeru šupljina u cijevi često je tanja od ljudske dlake, a obično nije veća od igle. Loptasto zadebljanje na dnu cjevčice i sama cjevčica napunjeni su onolikom količinom žive koja je potrebna da bi se mogla mjeriti određena temperatura. Zatim se cjevčica zatvori, i to tako da je u njezinom gornjem svršetku vakuum, tj. bezzračni prostor, ili neki plin, na primjer dušik. U takvoj se cjevčici živa diže i spušta, u skladu s temperaturom oko nje.Na toplomjerima se najčešće primjenjuju dvije ljestvice: Celzijeva i Fahrenheitova. Na Celzijevoj ljestvici ništica odgovara temperaturi na kojoj se voda ledi, a stoti stupanj odgovara temperaturi na kojoj voda ključa. Na Fahrenheitovoj ljestvici točka smrzavanja vode ili ledište nalazi se na 32 stupnja, a točka ključanja ili vrelište na 212 stupnjeva.
Kod toplomjera što se upotrebljavaju za mjerenje temperature tijela živin stup stoji na najvišoj točki što ju je dostigao sve dok se, stresanjem cjevčice, ne spusti naniže.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh