Fizika

Kako vidimo boje?

kako-vidimo-boje

Boja je osobina predmeta koju čovjek percipira svojim očima (vidom) kad je predmet izložen svjetlu.

Boja je osobina predmeta koju čovjek percipira svojim očima (vidom) kad je predmet izložen svjetlu.

Boje imaju različite valne dužine koje emitira izvor svjetla. One se mjere metrima a stara mjera je angstrem. Naše oko primjećuje valne dužine od 4 x IO7 m (ljubičasta) do 7 x IO*7 m (crvena), kao što se vidi na prikazu na dnu stranice. Svjetlosni valovi, za razliku od valova na vodi ili zvučnih valova, šire se i u zrakopraznom prostoru (vakuumu) koncentričnim gibanjem, kao što je vidljivo i na crtežu.

Njihova temeljna osobina je frekvencija – broj valova u jedinici vremena, i amplituda – visina otklona.

Spektar
Ako prizmom koja skuplja zrake presiječemo izvor bijele svjetlosti, nastaje neprekidan snop svjetla različitih boja. Sunčev spektar je svjetlosni snop sačinjen od boja: crvene, narančaste, žute, zelene, plave, modre (indigo) i ljubičaste.

O čemu ovisi boja predmeta?
Predmeti neke boje upijaju a druge odbijaju. Mi primjećujemo samo ove zadnje. Tijelo koje mi vidimo kao crveno upilo je sve boje spektra, osim crvene koju je odbilo. Ako ga vidimo kao crno, znači da je upilo sve boje. Tijelo koje je bijelo, odbilo je sve boje.Samo čovjek i mali broj životinja vide boje. Te životinje su primati, sisavci, leptiri, pčele, ribe, vodozemci, neki gmazovi i neke ptice. Kod čovjeka boju primaju osjetilna u obliku stošca, smještena u mrežnici oka. Neki ljudi nemaju pojedina ili sva osjetilna, pa ne mogu primijetiti neke ili većinu boja.

Postoje tri temeljne osobine boje. Prva je pigment, koji ovisi isključivo o valnoj dužini. Slijedi čistoća, koja ovisi o manjoj ili većoj količini bijelog svjetla pomiješanog s bojom. Sjaj, koji ovisi o većoj ili manjoj sposobnosti obojane površine da odbije svjetlost. Modra, žuta i crvena su osnovne boje, jer miješajući ih možemo dobiti sve ostale. Ali ni jednu osnovnu boju ne možemo dobiti miješanjem ostalih boja.

U mračnoj prostoriji se u isto vrijeme pale tri projektora s različitim svjetlom: zelenim, crvenim i modro ljubičastim. Preklapanjem crvenih i ljubičastih zraka nastaju crvenoljubičaste. Crvene i zelene daju žute, a ljubičaste i zelene zrake daju plave. Gdje se sva tri svjetlosna snopa preklapaju, nastaju bijele zrake.Sjena je tamna površina koju stvara neprozirno tijelo, zadržavajući zrake svjetlosnog izvora i sprječavajući njihov prolaz. Sjena je usko povezana sa svjetlom i može poprimiti različite boje svjetla od kojeg je stvorena. Ako se osvijetli neki predmet sa snopom bijelog svjetla, sjena u pozadini bit će crna. Međutim, ako koristimo snop crvenog svjetla, dobit ćemo sjenu plave boje. Na isti će način snop zelenog svjetla dati sjenu svijetloljubičaste boje, a snop ljubičastog svjetla žutu sjenu. Ako upalimo različito obojana svjetla u isto vrijeme, vidjet ćemo da postoje sjene različitih boja i sjene dobivene preklapanjem različitih boja.

1 Komentar

1 Komentar

  1. 24. prosinca 2016. at 19:58

    Kakve je boje lubenica unutra prije no što se rasjeće?

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh