Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Dezodoransi: jesu li nam doista potrebni?

Više od 75% ljudi s određenom verzijom gena koji sprječava razvoj neugodnoga mirisa ispod pazuha svejedno koristi dezodoranse, pokazalo je novo istraživanje.

Studija je provedena na uzorku od 6.495 žena koje su i dio šire studije na Sveučilištu u Bristolu naslovljene “Djeca devedesetih”. Istraživači su otkrili da 2% majki (117 od 6.495) ima rijetku verziju gena ABCC11, što znači da te žene ne proizvode neugodan miris pod pazuhom.

Dok otprilike 5% od ljudi kod kojih se javlja neugodan miris ne koristi dezodorans, samo nešto više od petine ispitanica (26 od 117) koje posjeduju gen ABCC11 i ne proizvode neugodne mirise  ne koristi dezodorans, što je statistički velika razlika. Ipak, 78% od onih kod kojih se ne javlja neugodan miris svejedno koriste dezodorans gotovo svaki dan.

Govoreći o zaključcima istraživanja koji su objavljeni 17. siječnja u časopisu Journal of Investigative Dermatology, voditelj istraživanja profesor Ian Day rekao je da je ovo otkriće važno za pojedince koji, sudeći prema genotipu, ne proizvode neugodne mirise pod rukom. Četvrtina tih pojedinaca mora, svjesno ili nesvjesno, shvatiti da ne proizvodi neugodne mirise i da nema potrebe za dezodoransom za kojim, ipak, poseže većina kod koje se javljaju neugodni mirisi. Društveno-kulturne norme, čini se, imaju velik utjecaj na ponašanje ljudi – tri četvrtine onih kod kojih se neugodni mirisi ne javljaju redovito koriste dezodoranse. Ovo je potpuno suprotno sa stanjem u sjeverno-istočnoj Aziji gdje većini stanovnika dezodoransi nisu potrebni pa ih ni ne koriste.

“Rezultati ovog istraživanja ukazuju na korištenje genetike na području proizvoda za osobnu higijenu. Jednostavnim testom gena možemo ojačati svijest o nama samima i oni koji ne proizvode neugodne mirise mogu se poštedjeti nepotrebnih troškova i izloženosti različitim kemikalijama”, rekao je vodeći autor članka, doktor Santiago Rodriguez.

Autori članka naglašavaju da ljudi koji posjeduju rijetku vrstu gena ABCC11 i ne proizvode neugodne mirise pod pazuhom češće imaju suh, a ne ljepljiv ušni vosak, što je pouzdan pokazatelj toga trebamo li koristiti dezodoranse ili ne.

Prijašnje studije pokazale su povezanost genetske varijacije u ABCC11 genu i pojave neugodnih mirisa pod pazuhom. Znojne žlijezde proizvode znoj koji, pomiješan s bakterijama, daje neugodan miris. Stvaranje neugodnog mirisa ovisi o postojanju aktivnog ABCC11 gena. Kod nekih je ljudi taj gen neaktivan.

Ova je studija prva povezala korištenje dezodoransa i ABCC11 genotip, uzimajući u obzir i faktore poput starosti, pozadine i opće kućne higijene. Na razini pojedinca, utjecaj ABCC11 genotipa mnogo je jači nego utjecaj ostalih navedenih faktora. Statistička podrška za zaključak o ABCC11 genu bila je snažna – izgledi za dobivanje istog odgovora manji su od 1:100.000.

Izvor: University of Bristol

24 komentara

24 Comments

  1. Lily Lubenović

    28 siječnja, 2013 u 1:36 pm

    mislim da trebaju svima…

  2. Šime Kolega

    28 siječnja, 2013 u 1:36 pm

    meni ne smrdi…:-))

  3. Matija Hankovic

    28 siječnja, 2013 u 1:37 pm

    A bogami neki ga nemaju….

  4. Vojislav Drašković

    28 siječnja, 2013 u 1:42 pm

    Ajoj sprečava!?!

  5. Drago Maleš

    28 siječnja, 2013 u 1:42 pm

    Ja ako ne operem pazuhe žene me hoće silovati, vjerovali ili ne.

  6. Ema Gregoras

    28 siječnja, 2013 u 1:47 pm

    kaj je ovo??

  7. Dalibor B Slavenski

    28 siječnja, 2013 u 1:48 pm

    ja se ne moram oprat sedam dana pa i dalje ne smrdim.
    Isprobano u vojsci 😀

  8. Dalibor B Slavenski

    28 siječnja, 2013 u 1:48 pm

    ali najgore smrdi strah

  9. Daniela Dunat

    28 siječnja, 2013 u 1:50 pm

    Ovo mi se čini jako ´´nategnuto´´ i definitivno nevrijedno promocije, jer bilo kakva društvena aktivnost potvrđuje koliko ljudi zanemaruje osobu higijenu. Vožnja autobusom ponekad je zaista hrabar pothvat, jer je teško suspregnuti povraćanje od mirisa ustajalog znoja i njime natopljene odjeće, oralnih ´´miomirisa´´ i pogleda na prljave nokte tolikih ljudi.. Ako je netko toliko higijenski zapušen izvana, nevidljive bakterije koje ostavlja na rukohvatima, sjedalima itd. još su stravičnije.. Svjež znoj ne zaudara, smrad uzrokuju bakterije koje se umnažaju stajanjem. Bilo kakav ´´gen´´ ne može spriječiti da se svjež znoj kontaminira bakterijama s kože i odjeće, pa je smrad neminovan. Sniziti cijene sredstava za osobnu higijenu, dijeliti besplatne pakete.. Ovo je valjda invazija. :/

  10. Tam Tadam

    28 siječnja, 2013 u 1:51 pm

    onima koji ga nemaju 🙂

  11. Ivan Bartol

    28 siječnja, 2013 u 1:59 pm

    Znate li da pomoću mirisa tijela možemo naći genetski idealnog partnera ?

  12. Jelena Kutleša

    28 siječnja, 2013 u 2:13 pm

    meni ne triba dez.

  13. Antica Kelava

    28 siječnja, 2013 u 2:22 pm

    Neugodan miris nastaje razmnozavanjem i djelovanjem bakterija na znoj. Rjesenje su antiperspiranti koji djeluju 24 ili 48 sati.

  14. Drago Maleš

    28 siječnja, 2013 u 2:23 pm

    @Daniela Dunat apsolutno se slažem s tobom , ovdje se radi rijetkim osobama koje imaju taj gen , možda 1 od 2000 što ne znači da i te osobe nebi trebale da drže do osobne higijene.

  15. Dario Kreštalica

    28 siječnja, 2013 u 2:50 pm

    neugodan miris dolazi od onoga sto unosimo u organizam (piće i hrana), industrije hrane i pića ciljano proizvode nezdravo da se ide na ruku proizvođačima mirisa, deterdženata, farmacije i sl.

    Jedite mjesec dana totalno eko povrće i 100% čistu vodu …pa javite koliko imate neugodnog mirisa …imat cete nikako ili nesto vrlo malo …pod uvjetom da se ipak redovno perete (barem 2 puta tjedno).

    A kad se jede ova svakodnevna hrana, poslije pranja za par minuta osjeti se neugodan miris …pa zar to nije očito čudno ???

  16. Tino Gjeri

    28 siječnja, 2013 u 2:57 pm

    dobar posao imaju ovi

  17. Miropanker Sef

    28 siječnja, 2013 u 3:34 pm

    to…miris surovog muškarca 🙂

  18. Jelena Lalović

    28 siječnja, 2013 u 3:53 pm

    Miris znoja zavisi od njegove koncentracije,sto je koncentrovaniji to se jače osjeti,sto je rijedji manje,nekad čak nikako.To sve zavisi koliko vode unosite,a koliko drugih tečnosti,takodje i od hrane koju konzumirate.Tako da mnogo vode i problem riješen.Sto se gena tiče,nije da nije moguće…

  19. Lucijano Sever

    28 siječnja, 2013 u 5:14 pm

    Fuj

  20. Amra Domazet Begic

    28 siječnja, 2013 u 5:45 pm

    this is funny , weird and of course FUJJJJ …but over all interesting

  21. Dino Izdefinisani Perisic

    28 siječnja, 2013 u 5:54 pm

    Nadam se da su dobro plaćeni za ovo njuškanje 😀

  22. Martina Musović

    28 siječnja, 2013 u 7:00 pm

    da, mutacija je nastala u vrijeme ledenog doba, na području Urala, kad se ljudska rasa razdvajala u dvije linije, jedna je otišla u europu, a ona koja je otišla u aziju, nosi taj gen. uz to ide još jedna osobina, po tipu vezanog nasljeđivanja. naime, cerumen im je drugačiji, više je praškast, nego ovako mastan, poput voska, kao naš. 🙂

  23. Drito U Glavu

    28 siječnja, 2013 u 7:16 pm

    ovi na slici zaista nemaju pametnijeg posla 🙂

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Evolucija

Čini se kako se davno izumrli neandertalci i rani ljudi nisu samo nadmetali jedni s drugima, već su se očigledno i miješali u više...

Društvene znanosti

Prema rezultatima novoga istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Matematika i Ekonomija

Novo istraživanje Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije ukazuje da ako želite biti dobri u matematici, morate vježbati različite oblasti matematike. Što nekog čini dobrim...

Genetika

Genska struktura ima veze s željom za najboljim čovjekovim prijateljem

Oglašavanje