Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Praćenje kolonije mrava pokazalo da i kod njih postoji napredovanje u karijeri

S obzirom na to da svi radnici u mravljoj koloniji izgledaju isto, praćenje njihovog kretanja i međusobnih interakcija iznimno je teško. Zato su Danielle Mersch i njezine kolege stavili oznake na svaku jedinku u koloniji i pratili ih putem računala. Tako su dobili dosad najveći skup podataka o interakciji među mravima.

kolonija-mravi

Biolozi sa sveučilišta Lausanne u Švicarskoj ustanovili su da su radnici podijeljeni u tri društvene skupine koje imaju različite zadatke. Jedna skupina brine o matici i potomcima, druga vodi računa o čistoći kolonije dok treća opskrbljuje koloniju hranom. Svaka skupina kreće se posebnim dijelovima gnijezda, ali istraživači su ustanovili da tijekom vremena neki pripadnici skupine “napreduju” i dobivaju premještaj u drugu.

“Ovo istraživanje jedinstveno je po obimu i detaljima koje sadržavaju prikupljeni podaci.,” izjavila je Anna Dornhaus, entomolog sa sveučilišta Arizona u Tusconu. “U posljednje vrijeme razvijene su različite metode automatskog praćenja ponašanja kod životinja, što je rezultiralo prvom empirijskom studijom. ”



Tim je u laboratoriju uzgojio šest kolonija mrava stolara (Camponotus fellah)i označio svaku jedinku oznakom koja je sadržavala jedinstveni bar kod simbol. Svaka kolonija sastojala se od stotinjak mravi u ograđenom staništu koje je stalno pratila kamera. Računalo je automatski prepoznavalo oznake, a pozicija svakog mrava snimana je dva puta u sekundi. Tijekom razdoblja od 41 dana istraživači su prikupili više od 2,4 milijarde očitanja i dokumentirali 9 400 000 interakcija među radnicima.

Istraživači su ustanovili da su oko 40% radnika njegovatelji koji su gotovo stalno boravili uz maticu i podmladak. 30% su opskrbljivači koji su snabdijevali hranom čitavu koloniju i većinom su boravili pred ulazom u gnijezdo. Ostatak su sačinjavali čistači koji su raščišćavali smeće nagomilano u koloniji.

Pokazalo se da s vremenom, kako stare, radnici mijenjaju svoj posao. Njegovatelji su općenito mlađi od čistača, dok su čistači mlađi od opskrbljivača hranom. Pčele medarice prolaze sličnu tranziciju od mladih njegovatelja do starijih opskrbljivača hranom, ali ova studija pruža nam jasne dokaze da se ista stvar događa i kod mravi.

Ova promjena posla, međutim, ne događa se baš uvijek. “Mogu se naći veoma stari njegovatelji i vrlo mladi opskrbljivači,” tvrdi Mersch.

Kreirajući mapu koja prikazuje pozicije radnika, Mersch i tim pokazali su da se njegovatelji i opskrbljivači čvrsto drže svog vlastitog društva i vrlo rijetko se međusobno miješaju čak i u slučajevima kad su ulaz u koloniju i komore s podmlatkom smještene u neposrednoj blizini. Čistači imaju širi krug kretanja , patroliraju gotovo čitavom površinom kolonije i stupaju u interakciju s obje grupe. “Mravi mogu biti na bilo kojem mjestu unutar svog okruženja za manje od minute,” kaže Mercsh, ” ali čak i unutar ovih jednostavnih staništa oni su odvojeni u različite prostorne skupine.”

Ovakva organizacija ima svoje dalekosežne efekte. Primjerice, opskrbljivači pri povratku s terena mogu daleko efikasnije komunicirati sa ostalim opskrbljivačima o lokacijama na kojima je pronađena hrana bez nepotrebnog uznemiravanja čitave kolonije. Isto tako, oni mogu spriječiti širenje parazita i bolesti koje se tako zadržavaju unutar grupe bez ugrožavanja dragocjene matice i podmlatka.

Mersch nije završila sa svojim istraživanjem i sada će pokušati ustanoviti zašto kod mravi s vremenom dolazi do promjene posla kojim se bave. ” Sa svim podacima kojima raspolažemo i koji nam pokazuju aktivnosti i prostornu strukturu, pitam se možemo li zapravo, na temelju njihovog trenutnog stanja odrediti kojim će se zadacima mravi baviti u budućnosti ?”

James Traniello, profesor bihevioralne biologije sa bostonskog sveučilišta smatra ovu metodu “osobitom i sofisticiranom” , ali se pita hoće li obrasci ove studije vrijediti i za druge vrste mravi i vrijede li oni i za mrave koji žive u prirodnijim uvjetima u kojima stariji radnici ugibaju van gnijezda za vrijeme potrage za hranom. U svakom slučaju ovakva vrsta istraživanja mogla bi biti korisna u dobivanju odgovora na ova pitanja, i dodaje da bi ona trebala biti prihvaćena i od drugih istraživača.

Izvor: Nature

Nastavi čitati
16 komentara

16 Comments

  1. Edin Suljic

    travanj 19, 2013 kod 4:18 pm

    To je pravo napredovanje po sposobnosti, bez mita i korupcije. A, ne kao kod nas…

  2. Matija Klarić

    travanj 19, 2013 kod 4:23 pm

    zalosna stvar je kako se mi u zadnje vrijeme sve vise i vise uspoređujemo sa životinjama.
    koj je vama svima kurac ja nerazumijem
    homoseksualci se hvale kako neznam koj postotak zivotinja ima
    homoseksualne nagone i ponasanja…
    sad vidim karijere isto tako… da tako je i kod zivotinja..
    Kakve to sve veze ima s nama pa mi bi bar trebali znati bolje…
    Kad cemo se uzdignut od tog prastarog primitivnog ponasanja…

  3. Grgo Petrov

    travanj 19, 2013 kod 4:26 pm

    možda mravi i sl. nisu zanimljivi kao istraživanja na područjima tipa fizika, kemija, o svemiru itd… ali ovo samo pokazuje da smo svi izašli iz istog kalupa i očito svuda u prirodi vlada određeni red, hijerarhija i organizacija među vrstama.

  4. Sladjana Zivkovic

    travanj 19, 2013 kod 4:30 pm

    NISU POTKUPLJIVI

  5. Danijel Knezevic

    travanj 19, 2013 kod 4:44 pm

    Mi jesmo životinje, sisavci i primati. Uspoređivanje je dobro jer rasvjetljavamo naše podrjetlo i mjesto u prirodi .

  6. Samo Tiija

    travanj 19, 2013 kod 4:53 pm

    Znanstvenici su ponjeli miseve i puzeve u svemir. Stvaraju novu naciju,puzevi imaju izvanrednu sposobnost regeneriranja,a ni misevi nisu nista losiji,oni opstaju u svim uslovima,cak postaju imuni na otrove. Ne znam meni je to sve sumnjivo. Kao da vide kako se ponasaju u svemiru,mos mislit.

  7. Zenga Andrea

    travanj 19, 2013 kod 5:47 pm

    Samo kod nas to ne postoji

  8. Filip Sokolović

    travanj 19, 2013 kod 5:47 pm

    prekinuti sva znanstvena istraživanja i dati novac crkvi!

  9. Ana Longin

    travanj 19, 2013 kod 5:56 pm

    Ne uspoređujemo se nažalost sa životinjama nego životinje uspoređujemo s nama… jer mislimo da je naša vrsta mjerilo za sve ostale… i upravo to je primitivno… kao i tvoje razmišljanje

  10. Ante Mišetić

    travanj 19, 2013 kod 6:20 pm

    @matija klaric. Majka priroda je broj 1, prva, a i zadnja. To sto ti mislis da si vrijedniji od mrava stvar je tastine. Svi smo mi dio istog kruga, istog lanca. Bar po defaultu. Sad, tko odstupa od toga njemu na dusu..

  11. Josip Jole Ljevar

    travanj 19, 2013 kod 7:20 pm

    Samo što je čovjekoliki-majmunoliki:´superioran,naspram inferiornih´.Pa ne živi u:simbiozi,interakciji,nego sve podredio najnižim pobudama koristoljublja.
    ´I sve:pokla,istriijebi,utamani,uze za eksperimente…´

  12. Matija Klarić

    travanj 19, 2013 kod 7:31 pm

    Iz dana u dan mi je sve jasnije zasto ovaj svijet ide u onu stvar…
    moje razmisljanje je primitivno…
    ja nisam onaj koj se vidi ko zivotinja
    jedno je zivjeti uz prirodu postivat je shvacat je i davat joj kredit sto smo mi sami zivi
    a drugo je ravnat se sa necim sto je daleko primitivnije od nas…
    spominjat/mjesat religiju nema smisla neka to ostane u proslosti gdje joj je i mjesto.

    “jer mislimo da je naša vrsta mjerilo za sve ostale…”
    ima i takvih… sto je jos uredu bar misle nesto -.-
    Svako zivo bice na Zemlji ima svoje vrline/mane…
    stime i neku ulogu u njezinom prirodnom sustavu…
    sto ti mislis koja je nasa uloga kao jedina svijesna bica na ovom planetu i obliznjoj okolini…?*

  13. Mate Matthaios Mišlov

    travanj 19, 2013 kod 8:56 pm

    I mravi napreduju, samo mi ne 😛

  14. Matija Klarić

    travanj 19, 2013 kod 9:52 pm

    Ne! nisam htio implicirat da smo vrijedniji u ikojem pogledu zivot je jednako vrijedan
    kakve got velicine/kompleksnosti on bio…
    krivo si protumacio moju poruku
    htio sam samo implicirat da se mi kao jedina svijesna bica na zemlji previse spustamo na primitivan/primalan nivo koj smo davno prosli…*

  15. Dušan Jovanović

    travanj 21, 2013 kod 4:12 pm

    Mravi ne znaju za korupciju, ali znaju za lobiranje.

  16. vvv

    lipanj 18, 2015 kod 5:41 pm

    dobro da su istrazili ono o cemu m. matiša prica u djecjoj knjizi iz 80tih “hvataj pravac, šuma, mravac”
    da su procitali, pola “znanstvenog istrazivanja” bi rijesili 😀 neš ti znanost

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh