Šetate li kroz gustu šumu za vrućeg ljetnog dana, rashladit ćete se bolje nego da ste samo šetali kroz zasjenjeno područje bez šume. Voda zadržava svoju temperaturu i prenosi toplinu mnogo učinkovitije od zraka, a velika količina vode koja se nalazi u drveću hladi zrak i omogućuje vam da se ugodno osjećate čak i usred ljetnih toplinskih valova. Ono što vrijedi za drveće vrijedi i za ljude.
Naše krvne žile nalaze se blizu površine kože kako bi se vrućina mogla lakše otpuštati kad se ugrijemo; isto tako krvne žile se skupljaju i tako nastoje zadržati toplinu krvi kad nam je hladno. Tim načelom rukovodili su se u harvardskom institutu za biološki inspirirano inženjerstvo, Wyss, kako bi postigli potpuno isti efekt.
Pri nastojanjima da se protok vrućeg zraka u i iz zgrade stavi pod kontrolu, prozori predstavljaju ozbiljnu slabu točku. Materijali veće gustoće, poput opeke, djeluju kao dobar izolator, ali velike ostakljene površine koje lijepo izgledaju izvana, mogu taj dobar učinak poništiti. Čak i dvostruki prozori mogu predstavljati pravu toplinsku rupu, otpuštajući toplinu vani za vrijeme zimskog perioda i zadržavajući toplinu unutra tijekom ljeta. Protok vode kroz kapilare na površini prozora, poput krvi koja protječe žilama u blizini površine kože, mogao bi to promijeniti. Radi se o inicijativi usmjerenoj na smanjenje količine energije koja se gubi samim našim nastojanjima da održimo temperaturu prostora u kojem živimo na nekakvom razumnom nivou.
Hladna voda protječe površinom prozora i apsorbira temperaturu iz unutrašnjeg prostora i iz eksterijera, a zatim otječe kako bi se ponovo rashladila. Ovo omogućuje klima-uređaju da hladi samo zrak u unutrašnjem prostoru bez da vodi tešku borbu sa toplinom koja se stvara vani. Naravno, ovaj proces zahtijeva i sustav hlađenja koji bi omogućio da voda koja cirkulira ostane dovoljno hladna kako bi mogla obaviti svoj posao, ali za tu svrhu može se koristiti i samo tlo (uostalom, tako to rade i stabla). Energija potrebna za hlađenje i pumpanje vode daleko je manja od ukupne količine toplinske energije koju voda odnese, što ovaj sustav čini dobitnom kombinacijom.
Vaskularni sustav ovih prozora, kod izvođenja eksperimenta, pri temperaturi od gotovo 40 stupnjeva, a sa samo nekoliko decilitara tekućine, snizio je temperaturu prosječnog prozorskog okna za punih 8 stupnjeva. To je impresivno postignuće, a kad bi se inkorporiralo u građevinu postigli bi se i veći energetski učinci.
Povećanje učinkovitosti elektroenergetskih sustava danas je važnije nego ikad, posebno u toplijim krajevima gdje se na toplinsku regulaciju troši enormna količina novca.
Izvor: Geek.com
