Kitovi nisu ribe. Kitovi su sisavci poput psa, krave i čovjeka. Posebne promjene njihova organizma savršeno su ih prilagodile životu u vodi. Nemaju škrge nego velika pluća koja im omogućuju dugotrajna uronjavanja. Imaju jednu ili dvije nozdrve (oduške) kroz koje izbacuju mlazove vodene pare.
Možemo reći da kitovi žive u morima, osim nekih vrsta koje nalazimo u rijekama kao npr. u Gangesu. Prema proučavanim fosilnim nalazima kitovi su se pojavili na Zemlji prije otprilike 70 milijuna godina. Kitove dijelimo na zubane i usane. Prvi imaju različit broj zubi od 2 do 272, samo jednu nozdrvu i mesožderi su. Postoji oko 70 vrsta zubana, između kojih spominjemo dupina ili pliskavicu, sabljastu pliskavicu ili kita ubojicu, narvala i ulješuru.
Usani nemaju zube i imaju viseće rožnate pločice, koje čine filtar na kojem se zadržava plankton kojim se oni hrane. U ovu skupinu, koja ima po dvije nozdrve, spadaju i plavetni kitovi.Kitovi imaju izduženo tijelo koje se dobro prilagodilo životu pod vodom.
Hidrodinamična građa dopušta im da plivaju i 65 km/sat. Vrat im je kratak i nepomičan, a veličina lubanje ovisi o vrsti. Prednje peraje im služe za određivanje smjera i održavanje stabilnosti, a režnjevi vodoravne – repne peraje služe kao pogonski dio tijela. Kitovi usani žive sami ili u manjim skupinama, dok zubani žive u većim skupinama. U skupinama vlada hijerarhija s najvećim mužjakom na čelu. Ako se neki kit iz skupine razboli ili je ranjen, ostali će mu pomoći.
Kao kod svih sisavaca mladi se razvijaju u maternicama ženki. Mladi se rađaju u vodi i majke ih doje. Odnos između majke i dojenčeta traje i nakon što mladunče prestane sisati. Kitovi usani žive u polarnim krajevima, ali kad trebaju dobiti mlade odlaze u krajeve s umjerenijom klimom. Iz toga razloga poduzimaju povremene i duge selidbe (preko 11000 km u odlasku i povratku).Plavi kit nije samo najveći kit, već i najveće živo biće na svijetu. Može biti dug i 32 m i težiti do 130000 kg.
Ulješura živi u toplim i umjerenim vodama. Mesožder je i hrani se divovskim lignjama. Njezino glomazno tijelo sadrži masnu tvar koju nazivamo ambra. Ulješura je najveći od kitova zubana; mužjaci mogu biti dugi i 20 m, dok su ženke duge najviše 15 m.Različite vrste kitova možemo razlikovati s relativnom lakoćom. Među pojedinostima koje određuju vrstu su oblik i dimenzije mlaza pare koju životinja ispušta iz nozdrva svaki put kad izroni iz vode. Zatim slijedi presjek hrpta u trenutku uronjavanja. Na primjer, kitovi nemaju izbočine na leđima, a plavetni kitovi imaju leđne peraje.
