Biologija

Kako žive kitovi?

kako-kitovi-zive

Kitovi nisu ribe. Kitovi su sisavci poput psa, krave i čovjeka.

Kitovi nisu ribe. Kitovi su sisavci poput psa, krave i čovjeka. Posebne promjene njihova organizma savršeno su ih prilagodile životu u vodi. Nemaju škrge nego velika pluća koja im omogućuju dugotrajna uronjavanja. Imaju jednu ili dvije nozdrve (oduške) kroz koje izbacuju mlazove vodene pare.

Možemo reći da kitovi žive u morima, osim nekih vrsta koje nalazimo u rijekama kao npr. u Gangesu. Prema proučavanim fosilnim nalazima kitovi su se pojavili na Zemlji prije otprilike 70 milijuna godina. Kitove dijelimo na zubane i usane. Prvi imaju različit broj zubi od 2 do 272, samo jednu nozdrvu i mesožderi su. Postoji oko 70 vrsta zubana, između kojih spominjemo dupina ili pliskavicu, sabljastu pliskavicu ili kita ubojicu, narvala i ulješuru.

Usani nemaju zube i imaju viseće rožnate pločice, koje čine filtar na kojem se zadržava plankton kojim se oni hrane. U ovu skupinu, koja ima po dvije nozdrve, spadaju i plavetni kitovi.Kitovi imaju izduženo tijelo koje se dobro prilagodilo životu pod vodom.

Hidrodinamična građa dopušta im da plivaju i 65 km/sat. Vrat im je kratak i nepomičan, a veličina lubanje ovisi o vrsti. Prednje peraje im služe za određivanje smjera i održavanje stabilnosti, a režnjevi vodoravne – repne peraje služe kao pogonski dio tijela. Kitovi usani žive sami ili u manjim skupinama, dok zubani žive u većim skupinama. U skupinama vlada hijerarhija s najvećim mužjakom na čelu. Ako se neki kit iz skupine razboli ili je ranjen, ostali će mu pomoći.

Kao kod svih sisavaca mladi se razvijaju u maternicama ženki. Mladi se rađaju u vodi i majke ih doje. Odnos između majke i dojenčeta traje i nakon što mladunče prestane sisati. Kitovi usani žive u polarnim krajevima, ali kad trebaju dobiti mlade odlaze u krajeve s umjerenijom klimom. Iz toga razloga poduzimaju povremene i duge selidbe (preko 11000 km u odlasku i povratku).Plavi kit nije samo najveći kit, već i najveće živo biće na svijetu. Može biti dug i 32 m i težiti do 130000 kg.

Ulješura živi u toplim i umjerenim vodama. Mesožder je i hrani se divovskim lignjama. Njezino glomazno tijelo sadrži masnu tvar koju nazivamo ambra. Ulješura je najveći od kitova zubana; mužjaci mogu biti dugi i 20 m, dok su ženke duge najviše 15 m.Različite vrste kitova možemo razlikovati s relativnom lakoćom. Među pojedinostima koje određuju vrstu su oblik i dimenzije mlaza pare koju životinja ispušta iz nozdrva svaki put kad izroni iz vode. Zatim slijedi presjek hrpta u trenutku uronjavanja. Na primjer, kitovi nemaju izbočine na leđima, a plavetni kitovi imaju leđne peraje.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

POPULARNO

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

Copyright 2019 e-Kako. All Rights Reserved.

Vrh