DOM

Kako odabrati biljke za akvarij?

kako-odabrati-biljke-za-akvarij

Prije nego li biljka stigne u vaš akvarij ona treba biti pomno odabrana.

Prije nego li biljka stigne u vaš akvarij ona treba biti pomno odabrana. Biljne vrste prije nabavke (kupnje u specijaliziranim trgovinama ili dobavljanja od kolega akvarista) moraju poznavati. Ako planirate akvarij s malo svjetla, sve biljke moraju biti prilagođene tim uvjetima (tj. moraju se zadovoljavati s malo svjetla). Ako planirate akvarij sa zahtjevnim vrstama koje traže puno svjetla i bogatu podlogu, redovitu kvalitetnu prihranu, moguće je da u takvom akvariju neće dobro uspijevati biljke koje sporo rastu i kojima treba malo svjetla (alge na lišću).

Osnovni kriteriji prema kojima se kombiniraju biljke:

A) zahtjevi za svjetlom – ako akvarij ima jaku rasvjetu (3-6 neonskih lampi po cijeloj dužini akvarija) kombiniraju se samo biljke koje traže jaču svjetlost i one koje rastu relativno brzo – kod spororastućih postoji mogućnost da ih opsjednu alge

B) zahtjevi za kvalitetnom podlogom – biljke s jakim korijenom (one koje većinu hrane crpe iz podloge) traže visoko hranjivu podlogu, tj. supstrat; najhranjivija podloga je zemlja, a kao izvor nutrijenata poslužit će svaki originalni hranjivi supstrat za akvarijsko bilje (mineralna podloga, laterit). Postoje i biljke koje većinu svojih potreba zadovoljavaju crpeći hranjive spojeve kroz lišće. Neke biljke traže puno željeza u podlozi ili kiseliji supstrat. O tome se treba informirati.

mineralna podloga

Mineralna podloga

hranjiva podloga

Hranjiva podloga stavlja se ispod pijeska ili šljunka

C) temperatura – većina akvarijskog bilja uspijeva dobro na temperaturama između 20 i 30 C, ali neke su biljne vrste osjetljive na promjene temperature ili na visoke temperature. Ako kanite imati takve biljke, valja ih kombinirati pametno (tako da se temperaturni zahtjevi poklapaju).

D) zahtjevi za prihranom – ako sadite biljke sa slabijim korijenom, morate biti svjesni da one traže dodatnu prihranu putem tekućih gnojiva (i mikro i makro elementi)

E) tvrdoća vode – ovisno iz kojeg biotopa dolaze, neke biljke dobro, a neke loše podnose našu tvrdu vodu. Uz određenu tvrdoću vode u međuodnosu s pH vrijednošću valja kombinirati biljke s otprilike sličnim zahtjevima za tvrdoćom vode. Kod pretvrde vode dolazi do kalcifikacije ili ovapnjivanja na listovima (bijeli tvrdi sloj kalcijevih soli koji se talože u biljci) te takvi listovi propadaju. S druge strane, jako mekana voda nepogodna je za stabilnost pH vrijednosti (koja može jako pasti, tako da se kiselost vode naglo poveća), a i voda bez kalcijevih i magnezijevih soli u sebi nije previše hranjiva za bilje. Uglavnom, osjetljivije i zahtjevnije biljke traže mekšu vodu.F) pH vrijednost – kombinirajte biljke koje traže otprilike sličnu pH vrijednost za dobar rast – većini bilja odgovara neutralna voda (pH = 7,0), tj. voda pH vrijednosti između 6,0 i 8,0; bilje iz potoka ili jezera s tresetnom, muljevitom ili zemljanom podlogom više voli blago kiselu vodu, a bilje iz kamenitih i stjenovitih jezera više voli blago lužnatu vodu.

G) brzina rasta – vodite brigu o tome kakve su vam vrste s obzirom na brzinu rasta – brzorastuće biljke brzo troše nutrijente iz vode i podloge, spororastuće pak sporo. Ako imate akvarij opterećen ribama, brzorastuće bilje je dobro jer će snažnije sudjelovati u iskorištavanju ribljeg otpada. Nedostatak brzorastućeg bilja jest taj što ga treba relativno često rezati (možda čak i svaki tjedan) te iziskuje puno brige. Imajte to na umu kad nabavljate bilje. Spororastuće biljke su česta meta algi jer im je lišće dugovječnije i dulji je period izloženo svjetlosti pa je to pogodna površina za razvoj algi.

H) veličina biljaka – vrlo je važno znati kako biljka izgleda kad je odrasla (u punoj veličini). Neke biljke narastu do visine 50 i više cm, imaju ogromno lišće, vrlo snažan, razgranat i velik korijenov sustav te nisu pogodne za akvarije visine ispod 50 ili 60 cm i zapremine manje od 200-300 litara. Kad se takve biljke kupuju (kao mladice) one su male i akvarist početnik može se prevariti – to zna biti nezgodno, jer kad biljka zauzme većinu zapremine akvarija teško ju je iščupati jer joj je i korijen izrazito jak i velik pa se mora raskopati čitav akvarij. Kod nabavke bilja za manje akvarije valja izabirati bilje čim nježnije građe i adekvatne veličine (visine i širine). U akvariju je dobro kombinirati niske (2 – 6 cm), srednje (7 – 15 cm) i visoke biljke (16 – 60 cm). Vrlo visoke biljke koriste se za otvorene i velike akvarije.

Kod odabira bilja u trgovinama ili od kolega akvarista, uvijek uzimajte zdrave primjerke biljaka. Bilje u lošem stanju vjerojatno neće uspjeti u vašem akvariju i tako će ga onečistiti. Zdravu biljku prepoznat ćete po zdravom zelenom (ili crvenom ili smeđem ili narančastom) lišću koje je bez oštećenja (rupica, trulih dijelova) te po snažnom bijelom korijenju. Ako je korijenje smeđe i trulo, biljka je u lošem stanju i bolje je takvu biljku ne kupovati. Nemojte kupovati niti biljku koja je prekrivena algama – moguće je da su joj listovi zbog blokiranja svjetla u lošem stanju.

akvarijnet_banner

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh