DOM

Kako uzgajati šipak?

kako-uzgajati-sipak

Šipak (Punica granatum) ima vrlo širok areal uzgoja (Azija, Europa, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika)…

Šipak (Punica granatum) ima vrlo širok areal uzgoja (Azija, Europa, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika).

Uzgoj šipka najviše je proširen u zemljama oko Sredozemnog mora i na području Afganistana i Azerbajdžana. U SAD-u se uzgoj postupno širi.

Plodovi šipka su vrlo cijenjeno i omiljeno voće za potrošnju u svježem stanju i izradu različitih prerađevina, od kojih se osobito cijeni sok. Plod šipka sadrži od 76 do 78 % vode, 1.2 do 1.5 % bjelančevina, 8 do 21 % šećera, 0.3 do 0.9 % organskih kiselina, 70 mg/kg vitamina C i drugih vrijednih sastojaka. Zbog toga ima veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Od kože ploda proizvodi se tanin za potrebe farmaceutske industrije i druge namjene. Šipak nije samo korisna voćka već i vrlo lijepa dekorativna biljka tijekom godine, a naročito kad cvate i kad plodovi dozrijevaju, pa ga treba uzgajati u većoj mjeri općenito, a također i u kućnim vrtovima mediteranskog područja.

Šipak dobro uspijeva u mediteranskom području te dobro podnosi visoke temperature ljetnih mjeseci. Međutim, prema niskim temperaturama je osjetljiv, pa ne podnosi temperaturu ispod –15 °C do –17 °C u periodu zimskog mirovanja.

Važno je da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme intenzivnog rasta korijenja u jesen i proljeće, kao i za vrijeme vegetacije u fazama rasta ploda i mladice. Zbog toga je potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje.

Šipak je tipični heliofit pa traži puno svjetla. Vegetacija počinje u drugoj polovici ožujka i traje 180 do 215 dana. Cvatnja je otegnuta, a dozrijevanje počinje, ovisno o sorti, 120 do 160 dana iza cvatnje.

Šipak najbolje uspijeva u dubljim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima, koja sa dosta vode i sadrže dosta organske tvari (humusa) i biogenih elemenata. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna tla.

Razmnožavanje šipka je vrlo jednostavno. Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu pa ne dolaze u obzir podloge niti cijepljenje. Najčešće se razmnožava korijenovim reznicama. Reznice dužine 20 do 25 cm i debljine 0.5 do 1.2 cm dvogodišnjih izboja režu se poslije opadanja lišća u početku zime. U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pijesku. U rasadniku se u proljeće dobro pripremi tlo i otvore brazde na razmak od 90 cm, a u njih se na razmak od 10 do 20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Prporenje reznica treba obaviti u proljeće ranije, jer šipak ranije počinje vegetaciju.

Za prporenje treba odabrati lakše, dobro rahlo tlo do dubine od 30 do 40 cm. Reznice se zatrpaju rahlim tlom tako da na površini ostane pup, iz kojeg će potjerati mladica, od kojeg se razvije sadnica. Takvo razmnožavanje omogućava da se već u idućoj godini dobiju sadnice, pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama. No, katkada se prakticira sadnice ostaviti u rasadniku još godinu dana pa dobijemo trogodišnje sadnice.

Vrlo se rijetko razmnožava sjemenom, iako se potomstvo gotovo ne razlikuje od majki s kojih je sjeme uzeto.
Sorte šipka specifične su za pojedine zemlje. U uzgoju je proširen velik broj sorti koje bolje odgovaraju za određene ekološke uvjete. Tako se i u nas uzgaja puno sorti, od kojih samo određene imaju veće gospodarsko značenje.

3 komentara

3 Comments

  1. 23. srpnja 2016. at 18:29

    Nije komentar već pitanje, gdje se mogu nabaviti sadnice šipka za vlastiti uzgoj, ja bi odgovor ako može na meil.
    Pozdar.

  2. 12. studenoga 2016. at 13:23

    Kada se nar obrezuje?

  3. 21. studenoga 2016. at 12:56

    imate u Stocu,u Hercegovini

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh