Točan datum toga događaja, koji je promijenio ne samo sudbinu Francuske nego i čitavog svijeta, je 14. srpnja 1789. Toga je dana pariški puk napao tvrđavu Bastilju u kojoj su bili politički zatvorenici. Nakon pada nastala je euforija te izbijanje fizičkog nasilja. Građani nisu željeli odlučivati o sudbini i politici. Revolucija se tada počela ostvarivati.
Kao svi povijesni događaji i francuska revolucija izbila je zbog složenih društvenih prilika i trajala je nekoliko godina.Kao i u velikom dijelu Europe i Francuskom je vladao apsolutist, kralj Luj XVI. To je značilo da je sve uredbe za vođenje države propisao on ili njegovi pomoćnici, koji su pripadali ili plemstvu ili svećenstvu. Treći stalež nije bio uključen u upravljanje državom.
Treći stalež je bio novi društveni stalež nastao u srednjem vijeku. Taj stalež nije živio od rente sa zemlje kao plemstvo ili s crkvenih posjeda kao kler ili svećenik, nego neposredno od svoga rada. To su bili obrtnici i trgovci. Sve brojniji i brojniji, a nakon industrijske revolucije u 18. stoljeću u Engleskoj, koja je u potpunosti promijenila način proizvodnje, oni su osjetili potrebu da imaju svoje predstavnike među onima koji vode zemlju, koji će zastupati njihove interese.
Što je odlučeno prisegom u dvorani Jeu de paume u Versaillesu?
Predstavnici građanstva tajno su se sastali u lipnju 1789. i odlučili okončati vladavinu plemstva i svećenika, prisežući da će ići do kraja u svojoj nakani. Seljaci i radnici su živjeli u krajnjem siromaštvu. Bili su prisiljeni plaćati velike poreze za uzdržavanje aristokracije. Na dnevnom je redu bila upravo ta nepravda. Kad su predstavnici građanstva, među kojima su bili Marat, Danton i Robespierre, iznijeli svoje ideje, kojima su željeli stvoriti novo društvo, utemeljeno na jednakosti, bratstvu i slobodi, narod ih je podržao a time omogućio revoluciju.
Kad su se nakon zauzimanja vlasti i uhićenja kralja sastali predstavnici trećeg staleža da bi stvorili novi ustav i nove državne zakone, među njima je bila skupina, a vodio ju je Robespierre, koja je željela potpune i odlučne promjene – to su bili jakobinci.
Robespierreove ideje su prevladale, premda samo za kratko vrijeme. To je i najtragičniji dio revolucije, poznat kao jakobinski teror. Sve osumnjičene osobe smaknute su po kratkom postupku na giljotini. Među prvim žrtvama bio je i kralj, koji je uzalud pokušavao pobjeći.Robespierreova okrutnost – u jednoj godini osudio je na smrt više od dvije tisuće osoba – dosadila je samim revolucionarima pa su ga 27. srpnja 1794. uhitili i poslali na giljotinu. Sljedeće je godine Francuska dobila novi ustav te je na taj način završila revolucija.
Ova revolucija važna je zato što je proslavila načela koja su iz temelja promijenila društvene prilike toga doba, ustanovljujući jednakost građana pred državom.
