Povijest

Kako je nastao kalendar?

kako-je-nastao-kalendar

Kada su ljudi prvi put počeli sijati žito i ubirati ljetinu, zapazili su da im žetva pada svake godine u isto doba.

Kada su ljudi prvi put počeli sijati žito i ubirati ljetinu, zapazili su da im žetva pada svake godine u isto doba. Tada su pokušali izračunati koliko dana protekne između dvije uzastopne žetve. To je bio prvi čovjekov pokušaj da utvrdi koliko je duga godina!

Stari Egipćani su prvi točno izmjerili trajanje godine. Znali su da je najbolje vrijeme za sadnju sjemenja odmah nakon što se Nil izlije iz svoga korita, a se događalo svake godine. Njihovi svećenici su zapazili da se između dvije takve uzastopne poplave mladi mjesec pojavio dvanaest puta. Zato su brojili dvanaest „mjeseci“ i izračunavali kad će Nil ponovo narasti i poplaviti.

Međutim, to još nije bilo dovoljno točno. Onda su egipatski svećenici opazili da se svake godine, otprilike u doba poplave, jedna svijetla zvijezda pojavljuje na nebu pred sam Sunčev izlazak. Brojili su dane dok se to nije iznova dogodilo, i utvrdili da je proteklo 365 dana. To je bilo prije 6.000 godina!

Egipćani su tu godinu podijelili na 12 mjeseci, svaki po 30 dana, a 5 dana bi preostalo na kraju godine. Tako su izmislili prvi kalendar. Kasnije se kalendar nije temeljio na Mjesecu (Mjesečev kalendar), nego na broju dana (365 i 1/4) koji je potreban Zemlji da jednom obiđe oko Sunca (Sunčev kalendar). Ona preostala četvrtina dana stvarala je sve veću zbrku.

Naposljetku je Julije Cezar odlučio to dovesti u red. Odredio je da 46. godina prije naše ere traje 445 dana, kako bi „uhvatio korak“ iduće godine imat će, od tada, po 365 dana, izuzev svake četvrte – ona će biti prestupna i imat će 366 dana, pa će se na taj način iskoristiti dijelovi dana preostali od one tri preostale godine.Međutim, s vremenom se pokazalo da Uskrs i ostali blagdani ne padaju u ono godišnje doba kojem pripadaju. Bilo se nagomilalo previše „prekobrojnih“ dana.

Zbog toga je 1582. godine papa Grgur XIII donio odluku da se od te, 1582. godine, oduzme deset dana. Ali, da bi kalendar ubuduće bio točan, papa Grgur XIII je odlučio da se prestupna godina preskoči svake posljednje godine stoljeća, izuzev ako ta godina nije djeljiva sa 400. Zato 1700, 1800. i 1900. godina nisu bile prestupneali, ali je to bila 2000-ta.

Ovaj sustav naziva se gregorijanski (novi) kalendar, i danas se upotrebljava u cijelom svijetu, mada se neke vjeroispovijesti još uvijek služe svojim kalendarima u vjerske svrhe.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh