Povijest

Kako su izgledali grčki gradovi?

kako-su-izgledali-grki-gradovi

Staru Grčku povjesničari smatraju temeljnom kulturom zapadne civilizacije.

Staru Grčku povjesničari smatraju temeljnom kulturom zapadne civilizacije. Grčka kultura je imala snažan utjecaj na Rimsko Carstvo, preko kojeg se kasnije proširilo na ostale dijelove Europe. Civilizacija stare Grčke u velikoj je mjeri utjecala na jezik, politiku, obrazovanje, filozofiju, umjetnost i arhitekturu modernog svijeta, posebice tijekom renesanse u zapadnoj Europi te ponovno tijekom procvata neoklasicizma tijekom 18. i 19. stoljeća u cijelom djelu zapadnog svijeta.

Prva stoljeća grčke civilizacije slabo su nam poznata. Jedine pisane tragove iz toga vremena nalazimo u mitovima i legendama koje su sabrali pjesnici poput Hesioda i Homera. Homerova Ilijada, spjev u kojem je opjevan neobično dugi rat između Grka i Trojanaca, bogata je pojedinostima iz života i običajima toga vremena, a opisuje aristokratsko društvo u kojem je vlast bila u rukama malobrojnih kneževa i ratnika plemića. Arheologija je, zahvaljujući Schliemannovu otkriću antičke Troje u 20.stoljeću, potvrdila da se u homerskim spjevovima, ispod mitoloških i legendarnih priča, kriju brojne povijesne činjenice. Njih će potvrditi i otkrića ostataka antičkih gradova Pila, Tirinta i Mikene, vladarskih palača, opasanih divovskim kamenim zidinama, i veličanstvenih grobnica bogatih posuđem i zlatom.

Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte političkoga, kulturnog i trgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je jedno mjesto za zadnju obranu -akropolu, a na njoj su bili smješteni hramovi vrhovnih božanstava. Svaki je grad imao jedan trg – agoru, koji je služio za trgovačku djelatnost i skupove.

U Grčkoj je bilo mnogo gradova-državica: Korint, grad trgovine, Delfi, Teba, a od najznačajnijih spominjemo Spartu i Atenu. Ta su dva grada bila poprilično različita i među njima je vladalo neprijateljstvo. Atena je bila demokratska. Bila je domovina umjetnika i filozofa. Spartom je vladalo plemstvo, a svi su građani brinuli o stvaranju moćne i jake vojske.

Grčki su gradovi često međusobno ratovali. Atena i Sparta poznate su po Peloponeskom ratu od 431. do 404. prije Krista, iscrpljujućem sukobu koji je završio kratkotrajnom pobjedom Sparte i njenom dominacijom. Pobjeda Sparte je bila privremena zato što su, nakon kratkog razdoblja mira, sve gradove pokorili Makedonci. U Heroneji su 338. g. prije Krista, vođene Filipom Drugim Makedonskim, ocem slavnoga Aleksandra, makedonske falange porazile Grke stvorivši golemo carstvo. Taj je poraz dokazao koliko je bio važan vojni ustroj, jer su makedonske falange, sa po 16 redova oklopnika s kopljima, natjerale u povlačenje i poraz izbezumljene grčke jedinice.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh