Običaji

Kako je nastao Halloween ili Noć vještica?

Noć vještica ili poznatije kao Halloween, svoje početke seže još do drevnog keltskog festivala koje se naziva Samhain. Kelti, koji su živjeli prije 2000 godina u području današnje Irske,Velike Britanije i sjeverne Francuske, slavili su svoju novu godinu 1. studenoga.
Taj dan je obilježio kraj ljeta i žetve te početak mračne, hladne zime,vrijeme godine koje je često povezano s ljudskom smrću. Kelti su vjerovali da u noći prije nove godine, granica između svijeta živih i svijeta mrtvih prestaje postojati. U noći 31. listopada slavili su Samhain, tada se vjerovalo da su se duhovi mrtvih vračaju na zemlju.

Kelti su također vjerovali da prisutnost zagrobnih duhova olakšava predviđanje budućnosti za Druide i keltske svećenike te im je to bio važan izvor utjehe tijekom duge, mračne zime. U spomen na taj događaj, Druidi bi izgradili veliku lomaču oko koje bi se skupili ljudi pa bi palili usjeve i žrtvovali životinje i to pridonosili kao žrtvu keltskih božanstava. Tijekom slavlja, Kelti su nosili kostime koji su se obično sastoji od životinjskih glava i koža te su tako željeli jedni drugima sreću.

Do 43. poslije Krista, Rimsko carstvo pokorilo većinu keltskog teritorija. U tom periodu od četiri stotine godina koliko su vladali keltskim zemlja, dva su se rimska tradicionalna festivala ukombinirala u slavljenje Samhain. Prvi je bio festival Feralia, dan pretkraj listopada kada su Rimljani tradicionalno obilježava donošenje mrtvih, a drugi je bio dan u čast Pomone, rimske božice voća i drveća. Simbol Pomone je jabuka te se ona ukomponirala u poznatu igru izvlačenja jabuka iz kante pune vodom koja se danas igra na Noć vještica.

Dana 13. svibnja , 609 godine poslije Krista, papa Bonifacije IV posvetio je Panteon u Rimu u čast svih kršćanskih mučenika, a u Zapadnoj crkvi osnovan je blagdan Svih mučenika. Zatim je papa Grgur III. kasnije proširio festival i uključio sve svece, kao i sve mučenike i preselio običaj s 13 svibnja na 1. studenoga. Do 9. stoljeća utjecaj kršćanstva se proširio na gotovo sve keltske zemlje, pa su se običaji postupno miješali i zamjenjivali.

U 1000 g., Crkva je postavila da se na dan 2. studenog slavi Dušni dan, dan u čast mrtvih. Danas se vjeruje da je crkva pokušava zamijeniti stari keltskog festivala mrtvih i povezati ga sa svojim. Dušni dan obilježen je slično kao Samhain, s velikom lomačom, paradom i odijevanje u nošnje tj. kostime svetaca, anđela i demona. Dan Svih svetih također se počeo nazivati All – Hallows ili All – hallowmas (iz staro-engleskog Alholowmesse što znači blagdan Svih svetih), a noć prije toga, tradicionalna noć Samhain u keltskoj religiji, počela se nazivati “All Hallows Eve” te na kraju – Halloween ili Noć vještica.

halloweenmasterpeace_banner

POPULARNO

To Top