Elektrotehnika

Kako električna žarulja daje svjetlost?

kako-el-zarulja-daje-svjetlost

Godine 1800. Englez Humphry Davy obavljao je pokuse s elektricitetom. Koristio je električnu bateriju, ali je ona bila prilično slaba.

Godine 1800. Englez Humphry Davy obavljao je pokuse s elektricitetom. Koristio je električnu bateriju, ali je ona bila prilično slaba. Davy je na izvode baterije vezao žice, a na slobodne krajeve žica pričvrstio je po jedan komad ugljena. Kad bi potom dodirivao dva kraja ugljena i malo ih rastavljao, javljala bi se svjetlost. Ova pojava, nazvana „električni luk“, bila je prvi dokaz da je električna svjetlost moguća.

Isto tako, Davy je umjesto dva komada ugljena stavio tanku žicu od platine, pa je povezao dva kraja žica koje su vodile do baterije. Kad bi električna struja prošla kroz njih, žica bi se zagrijala i počela se sjajiti te na taj način davati svjetlost.

Međutim, ova prva jednostavna svjetlost imala je jedan nedostatak: nedostatan izvor elektriciteta. Zbog toga je Davyev učenik Michael Faraday pristupio novim pokusima koji su bili uspješni i doveli do stvaranja električnih generatora. Upotrebljavajući parne strojeve za pokretanje generatora, ljudi su na taj način dobili bolje izvore elektriciteta.

Istodobno, u Sjedinjenim Američkim Državama Thomas Alva Edison eksperimentirao je s tankim vlaknima ugljena. Kad se je ugljeno vlakno zagrijavalo uslijed prolaska električne struje kroz njega – ono je svijetlilo. Kad je to činilo u zraku, ugljen bi izgorio. Zbog toga je Edison stavio vlakno u staklenu loptu kruškastog oblika i ispumpao zrak iz nje. Budući da u staklenoj lopti nije bilo kisika, ugljen nije mogao gorjeti. Samo je jasno svjetlio, trošeći se vrlo sporo. Tako je proizvedena električna žarulja, koja je davala posve dobru svjetlost.

Znanstvenici su, međutim, znali da se više svjetlosti dobije ako se vlakno jače zagrije. Zbog toga su počeli tražiti materijal koji bi se mogao zagrijati do visoke temperature, a da se ne istali.

Jedan od takvih materijala je tantal, sjajnobijela kovina koja se tali na temperaturi od oko 2.850 stupnjeva. Međutim, na početku nitko nije uspijevao izvuci volfram (teško topljivu, tvrdu kovinu) u žicu, pa su prošle godine i godine dok se taj postupak nije usavršio. Danas se volfram nalazi u milijardama žarulja koje se proizvode u svijetu.

Komentiraj

Pošalji odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

POPULARNO

Vrh