Epilepsija ili padavica je skupina bolesti obilježena recidivima određene vrste epileptičkih napada i patološki promijenjenim EEG-om. Epileptički napadaj je samo simptom koji se javlja kao posljedica patološkog izbijanja skupine moždanih neurona iz epileptogenog žarišta, koje se širi na susjedne zdrave neurone. Jedan epileptički napadaj ne znaci epilepsiju. Povremene se konvulzije mogu javiti u svakoj životnoj dobi.
Epileptički status nastaje od niza epileptičkih napadaja između kojih bolesnik ne dolazi k svijesti, traje dulje od 30 minuta i zahtjeva specifično i trenutačno liječenje. Oko 3% epileptičara tijekom života ima epileptički status. Iako postoji više tipova epileptičkih napadaja, neke činjenice vrijede za sve:
1. NAPADAJI NE TRAJU DUGO. Trajanje većine napadaja je 1-2 minute, iako većina ljudi osjeća zbunjenost i potrebno je neko vrijeme da se potpuno oporave.
2. NAPADAJI SPONTANO PROLAZE . Osim u rijetkim slučajevima, mozak ima svoj način da sigurno završi započeti napadaj.
3. VI NE MOŽETE ZAUSTAVITI NAPADAJ. U hitnim slučajevima liječnici mogu lijekovima zaustaviti dugotrajne napadaje. U ostalim slučajevima, osoba treba pričekati da napadaj spontano prođe.
4. LJUDI NE OSJEĆAJU BOL ZA VRIJEME TRAJANJA NAPADAJA, iako nakon napadaja mogu osjećati bol u mišićima.
5. VECINA NAPADAJA NE UGROŽAVA ŽIVOT OSOBA S EPILEPSIJOM.
6. NAPADAJI NISU OPASNI ZA OSTALE LJUDE.
PRVA POMOĆ U TOKU EPILEPTIČKOG NAPADAJA
- Ukloniti iz blizine pacijenta sve predmete koji bi ga mogli ozlijediti u tijeku napadaja.
- Pacijenta položiti na pod ili ostaviti na stomatološkoj stolici koju treba nagnuti u natrag.
- Postaviti neki mekan i ravan predmet pod glavu pacijenta.
- Otkopčati pacijentu okovratnik košulje, razvezati mu kravatu, eventualno otpustiti remen hlača.
- Glavu pacijenta treba okrenuti na stranu da se omogući drenaža sekreta i spriječi aspiracija.
- Nakon prestanka konvulzija postaviti pacijenta u bocni položaj (donja noga ispružena, gornja savijena u koljenu, donja ruka iza tijela).
- Ukoliko u toku napadaja neki instrument ostane zaglavljen između zubi, ne smije se uklanjati dok napadaj ne prestane!
- U toku napadaja može doci do ozljede mekog tkiva ili loma zuba, a ako dođe do aspiracije zuba ili pribora treba bolesnika što prije prevesti u specijaliziranu ustanovu.
- Ne davati pacijentu nikakvu tekućinu na usta u tijeku napadaja.
- Nije uputno držati pacijenta tijekom konvulzija, niti pokušavati fizički zaustaviti grčeve.
- Provjeriti točno vrijeme početka napada radi orijentacije o duljini njegova trajanja.
- Uvijek pričekati na mjestu događaja da pacijent dođe k svijesti.
Status epilepticus uvijek ugrožava život bolesnika pa liječenje mora započeti što prije:
1. Bočni položaj s glavom prema dolje, da bi se spriječila aspiracija povraćenog sadržaja
2. Normalno disanje osigurava se postavljanjem airwaya ili endotrahealnom intubacijom
3. Spriječiti ozljeđivanje postavljanjem pacijenta na meku podlogu
4. Prevesti bolesnika u bolnicu!
Za smirivanje epileptičkog napadaja bilo koje vrste injicira se intravenski 5-10 mg diazepama (Apaurin, Valium, Normabel) ili intravenski klonazepam (Rivotril) ili intramuskularno midazolam (Dormicum). Lijekovi koji se koriste u statusu epileptikusu (terapija u bolnici) :
- Diazepam (Apaurin, Valium, Normabel) u gore navedenoj dozi
- Klonazepam -početna doza iznosi 2mg = 4ml. Djeluje brzo, a djelovanje traje oko 30 minuta. Injekcije se mogu ponavljano davati do najviše doze od 20 mg u 24 sata. Alternativno se može davati midazolam intramuskularno (1ampula od 15mg=3ml), cime se prekida status za 1-5 sati.
- Fenitoin se daje polako da bi se izbjegao pad tlaka. Daje se 1ampula od 250mg intravenski, ponavlja se nakon 1 sat, 6 sati, 12 sati i nakon 24 sata (ako je potrebno).
- U terapiji rezistentnog statusa u obzir dolazi phenobarbiton intramuskularno ili intravenski od 10mg/kg u djece i 90- 120mg u odraslih. Može se ponavljati svakih 10-15 minuta do maksimalne doze od 25mg/kg u djece i 1000mg u odraslih. Može se dati i tiopental intravenski u ustanovi u kojoj se bolesnik može umjetno ventilirati.
Hitnu lječničku pomoć potražite ako:
- postoji opravdana sumnja da osoba inače ne boluje od epilepsije (prvi epileptički napad)
- ne postoji pouzdano saznanje da je riječ o epileptičkom napadaju
- je oporavak svijesti nakon napadaja iznimno spor
- se napadaj dogodio u trudnice ili u dijabetičara
- pacijent iskazuje smetnje pri disanju
- je tijekom napadaja došlo do fizičkog ozljeđivanja pacijenta
- napadaj traje dulje od 5 minuta
- se drugi napadaj javio neposredno nakon što je prvi završio
- pacijent ne dolazi k svijesti i nakon prestanka konvulzija
